Alkohol i droga

Senad-ef. Agić

Poštovana braćo i sestre! U petoj suri Kur’ani kerima u ova dva ajeta Allah dž.š. nas upozorava – ili ćemo se držati zikra i namaza ili će nas šejtan uzjahati – pa hoćemo li se opametiti?

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُواْ إِنَّمَا الْخَمْرُ وَالْمَيْسِرُ وَالأَنصَابُ وَالأَزْلاَم
رِجْسٌ مِّنْ عَمَلِ الشَّيْطَانِ فَاجْتَنِبُوهُ لَعَلَّكُمْ تُفْلِحُونَ
إِنَّمَا يُرِيدُ الشَّيْطَانُ أَن يُوقِعَ بَيْنَكُمُ الْعَدَاوَةَ وَالْبَغْضَاء فِي
الْخَمْرِ وَالْمَيْسِرِ وَيَصُدَّكُمْ عَن ذِكْرِ اللّهِ وَعَنِ الصَّلاَةِ فَهَلْ
أَنتُم مُّنتَهُونَ

90. O vjernici, vino i kocka i kumiri i strjelice za gatanje su
odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste
postigli što želite.

91. Šejtan želi da pomoću vina i kocke unese među vas
neprijateljstvo i mržnju i da vas od sjećanja na Allaha i od
obavljanja molitve odvrati. Pa hoćete li se okaniti?

Allah dž.š. je ljudsko biće nad ostalim bićima odlikovao, između ostalog, umom, tj. sposobnošću razmišljanja, analiziranja i razlikovanja dobra od zla, korisnog od štetnog, lijepog od ružnog, istinskog od lažnog. Islam je zabranio sve ono što šteti našem organizmu, čulima i umu.

Ulema je saglasna (idžma’) da su sva opojna pića, u velikoj ili maloj količini, kao i droge i sve ono što zamagljuje um haram, zabranjeni.

Musliman, koji voli džamiju, Kur’an i islam, nikada neće ni šejtanu ni džinu dozvoliti da ga uhvate u svoju stupicu ili udicu na kojoj je i najmanja količina droge ili alkohola, jer on se osigurao kod svoga Gospodara:

إِنَّ عِبَادِي لَيْسَ لَكَ عَلَيْهِمْ سُلْطَانٌ وَكَفَى بِرَبِّكَ وَكِيلاً

“’Ali, ti, doista, nećeš imati nikakve vlasti nad robovima Mojim!’ A
Gospodar tvoj je dovoljan kao zaštitnik!”

Da bi se jedan čovjek približio džamiji i ostao uz nju, sasvim je sigurno da društvo tu igra značajnu ako ne i presudnu ulogu. Ovo je posebice bitno za omladinu. Ona mladež koja se udaljava od džamije, udaljava se od dobre družine. Prihvatajući za prijatelje nove osobe sumnjivoga identiteta, sve više se približava alkoholu i drogi. A nerijetko u takvom društvu i takvom stanju, ta i takva mladež gubi kriterijum i osjećaj mjere, pa često pribjegava nedozvoljenim radnjama kao što su krađe, ubistva, tuče, silovanja. Neki i zatvora dopadnu. Prema tome, može li biti većeg zla i većeg grijeha od lošeg društva, alkohola i droge?

Imam Bejheki prenosi da je hazreti Osman r.a. kazivao:

– Jednom je jedna žena sebi pozvala nekakvog čovjeka u
kuću da joj nešto “objasni”. Čim je ovaj hudi čovjek
ukoračio u kuću, žena je zaključala vrata i primorala ga
da izabere učiniti jednu od tri ponuđene nečasne
radnje: da se napije alkohola, da ubije dijete, ili da
učini preljubu. Misleći da će pijenje alkohola biti
najmanje zlo, on izabere alkohol, nakon čega, u
pijanom stanju, počini i ubistvo i preljubu.

Hazreti Osman r.a. je potom kazao:

– Klonite se alkohola, jer on se nikada ne može naći u
srcu zajedno sa vjerom, najposlije će jedno drugo
izgurati vani.

Ne bacajte se vlastitim rukama u propast!

Braćo i sestre, ne treba da se zavaravamo i da mislimo da je tek alkohol tj. “hamr” zabranjen zbog činjenice da se samo on kao haram u Kur’anu eksplicitno spominje. Ova riječ ima široko značenje i odnosi se na sve ono što zamagljuje i zastire ljudski um, inteligenciju i izvodi osobu iz svjesnog stanja.

Još u 13. stoljeću, ulema se suočila sa pitanjem definicije “hamra”, kada je jedan zabrinuti musliman izdaleka došao u Kairo da od uleme dobije odgovor na pitanje je li “hašiš”, s obzirom da nije spomenut u Objavi, haram ili halal. Tada je kao odgovor citiran hadis Poslanika a.s. koji se nalazi u “Sunenu” Ebu Davuda:

– Poslanik a.s. je zabranio upotrebu svih sredstava koja
zamagljuju i opijaju um; učinio nam je nedozvoljenim
njihovo konzumiranje.

Nažalost, muslimani su danas u velikom broju i velikoj mjeri prisutni u lancu onih koji drogu i proizvode i troše a i drugima je obezbjeđuju i serviraju. Nekima će izgledati nevjerovatan podatak da se upravo muslimani nalaze na poljima gdje se droga uzgaja, da je potom upravo muslimani dostavljaju potrošačima, a i sami je konzumiraju. Od proizvodnje i rasturanja do konzumiranja. Zaista žalosno. Ima li se pri tom u vidu da haram stečenim novcem svoje porodice izdržavaju, onda se krajnje zabrinuti pitamo kakvu će budućnost takvi muslimani sebi osigurati.

Naša omladina je budućnost naša. Što prije mognemo odgovoriti na slijedeća pitanja tim prije će nam biti bolje sutra, uprotivnom loše nam se piše i na ovom i na drugom svijetu:

  1. Jesmo li prihvatili činjenicu da nam zajednica nije
    savršena i da je nagriza porok uzimanja alkohola i
    droge?
  2. Jesmo li svjesni islamskih odgovora i rješenja u vezi sa
    ovim problemom?
  3. Jesu li nam imami i drugi lideri osposobljeni da se
    uhvate u koštac s ovom pojavom?
  4. Jesu li nam roditelji spremni prihvatiti se izazova
    suočavanja sa ovom pojavom u porodicama koje su
    pogođene ovim zlom?
  5. Da li znamo da li se je bolje sa ovim problemom suočiti
    otvoreno i javno ili ga rješavati iza zatvorenih vrata i
    daleko od očiju javnosti?
  6. Znamo li zašto nam mladež pribjegava alkoholiziranju i
    uzimanju droge?
  7. Kako se ovisniku o drogi i alkoholu može pomoći da se
    riješi ovih pošasti i da se vrati svome Gospodaru
    očišćen i duhovno obnovljen i osnažen?

Molimo Svemogućeg da svaki roditelj i staratelj savjesno obavlja svoj posao upućivanja na pravi put, pa da nam mladež utjehu ne traži u alkoholu, drogi i nečasnim radnjama, već u vjeri, radu i redu, i da nam je uvijek na umu da je svaki od nas pastir i da će svako biti pitan za svoje stado na Sudnjem danu.