Pratite najnovije vijesti na Blogu

Sadekatul Fitr (Fitrah) iznosi 10, 15 ili 20 dolara, zavisno od imovnom stanja, za svakog člana porodice koji treba platiti prije Bajram-namaza.

Platite ga online ovdje: LINK ZA Placanje ili u za to predviđene kutije u mesdžidu.

Hvala Uzvišenom Allahu, Stvoritelju svih svjetova, koji nas je počastio są pravom vjerom islamom. Samo Njega obožavamo, samo Njemu ibadet činimo, samo od Njega oprost, pomoć, zaštitu i uputu tražimo. Neka je mir i spas na Njegovog miljenika poslanika Muhammeda, s.a.v.s., na njegovu časnu porodicu i plemenite ashabe.

Hvala Allahu što nam je podario veličanstvenu noć Kadr, kao iznimnu priliku da sa malo truda, za samo jednu noć, zaslužimo izuzetnu nagradu – oprost dotadašnjih grijeha.

Od blagoslovljenih noći u islamu Lejlet al-kadr, Lejlet al – regaib, Lejlet al-miradž i Lejlet al-berat, najvažnija je Lejlet al-kadr ili noć Kadr. Ova noć se obilježavala i za života Muhammeda, s.a.v.s. Jedino ovu blagoslovljenu noć svi muslimani u svijetu obilježavaju. Ostale tri noći su utemeljene nakon preseljenja Muhammeda, s.a.v.s., na Bolji svijet i ne obilježavaju ih svi muslimani u svijetu. Ovom prilikom ćemo, sa Allahovom dozvolom, razmatrati najvažnija pitanja o noći Kadra a to su pitanje tra- ženja veličanstvene noći Kadra i pitanje vrijednosti ove veličanstvene noći. 

1. Traženje noći Kadra

U tekstu koji slijedi opisat ćemo pokušaje traženja noći Kadra uz navođenje vjero- dostojnih hadisa. Poslanik, s.a.v.s., je uporno tražio noć Kadr i isto je naredio ashabi- ma. U zadnjih deset noći ramazana budio je svoju porodicu, da im ne promakne ova veličanstvena noć, koju je Allah učinio posebnom i njenu vrijednost visoko uzdigao.                                                                                                 

1.1. Kada je noć Kadr?

Jedno od najvažnijih pitanja vezanih za noć Kadra je pitanje: Kada je noć Kadr? Ve- ćina muslimana u cijelom svijetu smatra da je noć Kadr dvadeset sedma noć ramaza- na. To mišljenje je najrasprostranjenije među širokim muslimanskim masama.

a) Mnogo je predaja i hadisa koji pokušavaju precizirati kada je noć Kadr. Hadisi Allahovog Poslanika jasno upućuju da noć Kadr treba tražiti u neparnim noćima zadnje trećine ramazana. Istini za volju, ljude ne treba ograničavati na ubjeđenje da  je noć Kadr svake godine u istoj noći (dvadeset sedma noć ramazana) jer to ima od- ređene manjkavosti. Osnovna manjkavost je da ljudi očekuju da će nakon dvadeset sedme noći ramazana provedene u ibadetu, osvanuti bez grijeha i da u ostalim noćima zadnje trećine ramazana ne treba ibadetiti.

i) Hadisi Allahovog Poslanika jasno ukazuju da je noć Kadr u zadnjoj trećini mjeseca ramazana. U drugim hadisima Allahov poslanik preporučio je traganje za noći Kadra u neparnim noćima zadnje trećine mjeseca ramazana.                                      

• Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Noć Kadr je u jednoj od neparnih noći zadnje trećine ramazana. Ko ih provede u ibadetu moleći i nadajući se Allahovoj nagradi, Allah će mu oprostiti do tada učinjene grijehe.” (Muslim br. 666). 

To upućuje da vjernici trebaju svaku neparnu noć u zadnjoj trećini ramazana, provesti u ibadetu a ne samo dvadeset sedmu noć ramazana da bi bili sigurni da im ne promakne veličanstvena prilika i izuzetna nagrada.           

ii) Mnogo je hadisa koji pokušavaju precizirati u kojoj od noći zadnje trećine ramaza- na je noć Kadra. U nekima je to dvadeset prva noć, u nekima dvadeset treća, u nekima dvadeset peta, u većini je dvadeset sedma a u nekima dvadeset deveta. Kako ispravno shvatiti i pomiriti prividnu koliziju između spomenutih hadisa?                          

• Imam En-Nevevi kazao je u Medžmu’u: “Ne postoji drugi način da se pomiri pri– vidna suprotnost između hadisa ovdje spomenutih osim na način da se kaže da noć Kadr nije fiksna u istoj noći svake godine, već je prelazna iz jedne neparne noći u drugu, iz godine u godinu.” (6. tom, str. 316)

iii) Pogrešno je da vjernik smatra da je noć Kadra svake godine u istoj noći zadnje trećine ramazana. On bi trebao, barem sve neparne noći zadnje trećine ramazana, provesti u ibadetu, da mu ne bi promakla noć Kadra i da bi zaslužio propisanu nagradu. Neka ulema smatra da je mudrost u skrivanju tačnog termina ove noći u tome da se ljudi osame u i’tikaf i pojačaju ibadete u zadnjoj trećini ramazana.

b) Prema brojnim predajama i hadisima noć Kadr se nalazi u zadnjoj trećini ramazana, a najpotvrđenija je dvadeset sedma noć. Dokaz za to je hadis Poslanika, s.a.v.s.: ”Tra– žite noć Kadr u zadnjoj trećini mjeseca ramazana.” (Tirmizi od Aiše, r.a.)

i) Veliki broj učenjaka smatra da je noć Kadra jedna od neparnih noći zadnje trećine ramazana. To je izvanredna prilika za nemarne postače da propuštene prilike činjenja ibadeta Stvoritelju i približavanja k Njemu Uzvišenom, nadoknade u noći Kadra, s obzirom da je djelo učinjeno u noći Kadr bolje nego djelo koje bi činili tokom hiljadu mjeseci u kojima nema te noći, što iznosi 83 godine i 4 mjeseca. Onome kome bude uskraćeno dobro ove noći, uskraćeno je, izuzetno veliko dobro.

c) Nije precizno određeno kada je noć Kadr! Uzvišeni Allah namjerno nije ljudima otkrio kada je tačno noć Kadr! Allahova mudrost da je noć Kadr ostala skrivena je u tome da bi se postači pojačano trudili u traženju ove veličanstvene noći i činili ibadet Gospodaru i u ostalim noćima ne ograničavajući činjenje ibadeta samo na neparne noći zadnje trećine ramazana. Allah, s.v.t., je, zbog značaja ove veličanstvene noći, želio da se ljudi okoriste čineći ibadet Gospodaru tokom cijelog ramazana (jer je ramazansko vrijeme odlikovano) a naročito vrijeme zadnjih deset dana ramazana.

i) Mnogo je predaja i hadisa koji pokušavaju precizirati kada je noć Kadr. Hadisi Allahovog Poslanika jasno upućuju da noć Kadr treba tražiti u neparnim noćima   zadnje trećine ramazana.    

ii) Najjači argumenat za to je da je Poslanik, s.a.v.s., provodio zadnju trećinu rama- zana u i’tikafu, kako mu ne bi promakla kaderska noć. To je činio sve do svoje smrti, a kasnije su to nastavile njegove časne supruge. Da li to ukazuje da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., znao kada je tačno noć Kadr?  

iii) Stoga su pitali Ebu Se’ida, Allah mu se smilovao, da li je od Poslanika, s.a.v.s., čuo nešto o noći Kadr?” Odgovorio je potvrdno i ispričao sljedeće. Bili smo sa Posla- nikom, s.a.v.s., u i’tikafu u drugoj trećini ramazana. Dvadesetog dana ujutro izašli smo a Allahov Poslanik, s.a.v.s., nas je obavijestio: “Pokazana mi je (u snu) noć Kadra, a ja sam je zaboravio (dato mi je da je zaboravim) pa je tražite u neparnim noćima zadnje trećine ramazana.” (Hadis bilježe Buhari 1912 i Muslim 1167).       

• U drugoj predaji stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., došao kada je osvanuo dvade- seti dan i rekao: “Ko je boravio u i’tikafu neka se vrati na svoje mjesto.” Još je dodao: “Tražite je u jednoj od neparnih noći zadnje trećine ramazana. Ono što ukazuje da je to noć Kadr jeste da je to prijatna i blaga noć u kojoj nema vreline, niti studeni. Sun- ce tog jutra izlazi, ne rasprostirući svoje zrake.”  

d) Allahov Poslanik, s.a.v.s., boravio je u i’tikafu deset dana ramazana, i to u drugoj trećini ramazana. Kada je pao mrak dvadesete noći i nastupila dvadeset prva noć, on se ponovo vratio u itikaf sa svim ashabima koji su bili sa njim. Nakon što je proveo  u ibadetu dvadeset prvu noć, održao je ljudima hutbu i naredio im sljedeće:“Ja sam boravio u i’tikafu ovih deset dana. Poslije sam odlučio da ostanem i zadnjih deset dana ramazana, pa ko je bio sa mnom u i’tikafu, neka svoj i’tikaf ne prekida! Poka– zana mi je noć Kadr (u snu), potom mi je dato da je zaboravim; tražite je u zadnjih deset noći, tragajte za njom u svakoj neparnoj noći! (Bilježi Muslim 1168, Buhari  i 1914 i Davud 1379).

i) Ovdje se ukazuje na važnost traganja za noći Kadr i potvrđuje da su Poslanikovi s.a.v.s., snovi bili istiniti i da su se uvijek ostvarivali upravo onako kako ih je sanjao. Poslanikovo, s.a.v.s., viđenje noći Kadr (u snu) može se razumijeti kao da je znao koja je to noć ili da je vidio znakove koji na nju upućuju.

ii) U predaji koju od Ebu Se’ida, r.a., bilježi Buhari da je Džibril obavijestio Poslani- ka, s.a.v.s., da se noć Kadr nalazi u zadnjih deset noći ramazana. Hadis ukazuje na pohvalnost i’tikafa u zadnjoj trećini ramazana, te da je bolje i’tikafiti u zadnjoj trećini ramazana nego u drugoj trećini. Iz hadisa je razvidno koliko se Vjerovjesnik, s.a.v.s., trudio da poduči svoj ummet onome što će im koristiti, kao i posvećenost koju su Po- slanik, s.a.v.s., i njegovi ashabi, r.a., pokazivali u traženju noći Kadra. U hadisu se naglašava da je to pritvrđeni sunnet, jer ga je Vjerovjesnik, s.a.v.s., redovno obavljao.

iii) Noć Kadr, prema hadisu Poslanika, s.a.v.s., treba tražiti u neparnim noćima zadnje trećine ramazana. Dvadeset prva noć ramazana je vrijedna i moguće je da se noć Kadr nalazi upravo u njoj, i zato bi svaki musliman trebao je provesti u ibadetu.                                                                                       

e) Traženje noći Kadra u dvadeset trećoj noći ramazana.

• U predaji koju bilježi imam Malik navodi se da je Unejs Džuhenija, r.a., pitao Pos- lanika, s.a.v.s.: “Allahov Poslaniče, ja daleko stanujem pa mi reci koju noć da do– đem u džamiju!” Allahov Poslanik, s.a.v.s., reče mu: “Dođi dvadeset treću noć rama– zana!” (Muslim 1168, Ahmed 3/495 i Ebu Davud 1379).

• Od Ibn ‘Abbasa, r.a., prenosi se da je rekao:“Jedne ramazanske noći dok sam spavao  u snu mi je rečeno: ‘Ova noć je noć Kadr.’ Ustao sam pospan pa sam se naslonio na konopce Poslanikovog, s.a.v.s., šatora, a zatim sam otišao Poslaniku, s.a.v.s., i zate– kao ga da klanja. Razmislio sam o noći (datumu), pa sam shvatio da je to dvadeset treća noć.” (Hadis bilježi Ahmed).

i) Vjerovjesniku, s.a.v.s., dato je da zaboravi kada je tačno noć Kadr. Mudrost toga je da se ljudi ne opuste i ne zanemare ibadet u drugim noćima zadnje trećine ramazana. Ashabi, r.a., bili su posvećeni traženju posebno vrijednih noći da bi u njima ibadetili. Dvadeset treća noć posebno je vrijedna i moguće je da baš u njoj bude noć Kadr. Sto- ga svaki musliman trebao bi tu noć provesti u ibadetu.     

f) Traženje noći Kadr u zadnjih deset dana ramazana

• Od Aiše, r.a., prenosi se da je rekla: “Kada bi nastupila posljednja trećina ramazana, Vjerovjesnik, s.a.v.s., bi provodio u ibadetu svaku noć i budio bi svoje ukućane.” (Ha- dis bilježe Buhari 1920 i Muslim 1174).

• Imam Ahmed, bilježi hadis: “Kada bi nastupila zadnja trećina ramazana, Allahov Poslanik, s.a.v.s., budio bi svoju porodicu i povlačio se od svojih žena (ne bi prilazio svojim ženama).” (Imam Tirmizi bilježi sličan hadis br. 795 i kaže da je hasen sahih). Hadis ukazuje na to da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., i pored toga što mu je Uzvišeni Allah oprostio sve prošle i buduće grijehe, ulagao veliki trud u činjenju ibadeta u zadnjih deset noći ramazana.

i) Pohvalno je zadnjih deset dana ramazana provoditi u namazu, dovi i zikru, sa ciljem traženja noći Kadra jer je tako radio Vjerovjesnik, s.a.v.s.                      

ii) Allah je Svojim robovima ukazao milost time što je noć Kadr ograničio na zadnjih  deset noći ramazana, jer da je ostavljena mogućnost da noć Kadr bude u bilo kojoj noći tokom cijele godine, to bi predstavljalo veliku poteškoću vjernicima koji predano tragaju za noći Kadr. Većini ljudi bi promakla veličanstvena noć Kadr, ibadeti u njoj  i izuzetna nagrada.   

iii) Ubej se zaklinjao i govorio da je Poslanik, s.a.v.s., poučio ummet da Sunce tog jutra (nakon noći Kadra) izlazi ne rasprostirući svoje zrake.                                                                 

• Ashab Ebu Zerr, r.a., ispričao je slijedeći postupak traženja noći Kadra: „Postili smo s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., i kada je nastupila dvadeset i treća noć ramazana, on je ustao i klanjao trećinu noći. Dvadeset i četvrtu noć nije izlazio među nas. Dvadeset i petu noć je izašao među nas i klanjao, sve dok nije prošlo pola noći. Mi smo rekli: Mogli bismo noćas ostati čitavu noć u ibadetu. On je odgovorio: ‘Onaj koji izađe u džamiju i za svojim imamom klanja dokle je i on na namazu, piše mu se kao da je ibadetio čitavu noć.’ Dvadeset i šestu noć nije klanjao ništa poslije jacije. Dvadeset i sedmu noć je okupio svoje supruge, izašao među nas i klanjao s nama toliko da smo se pobojali da će nas proći sehur.”

iv) Na osnovu obavljanja namaza 23.,25. i 27. noći ramazana, Ebu Zerr, r.a., je zak- ljučio da je dvadeset sedma noć ramazana, pouzdano veličanstvena noć Kadra, jer je Poslanikov, s.a.v.s., ibadet te noći najdulje trajao, a i svoje časne supruge je budio da tu noć provedu u ibadetu.

• Od Abdullaha b. Abbasa, r.a., prenosi se da je neki čovjek došao Poslaniku, s.a.v.s., i rekao: “Allahov Poslaniče, ja sam star i bolestan, teško mi je stajati na namazu, pa mi preporuči noć u kojoj ću klanjati ne bi li mi Allah dao da to bude noć Kadr.” Poslanik, s.a.v.s., želio mu je olakšati traženje noći Kadr pa mu je odgovorio: “Drži se sedme noći zadnje trećine ramazana,” (Bilježi Ahmed 1/240, Bejheki 4/312, Hejsemi 3/176; šejh Ahmed Šakir ocijenio je hadis vjerodostojnim).                                      

Ove Poslanikove, s.a.v.s., riječi daju naslutiti da bi dvadeset sedma noć ramazana mo- gla biti noć Kadr, jer one nisu u suprotnosti ni sa drugim hadisima koji govore da noć Kadr može biti svaka neparna noć zadnje trećine ramazana.  

g) Islamski učenjaci, u pokušajima traženja noći Kadra, došli su do više od 40 različi- tih mišljenja! Navodimo samo neke od njih. 

i) Učenjak Kurtubi navodi slijedeće mišljenje.Noć Kadr je jedna od ramazanskih noći! To je stav Ibn Mes’uda, Ebu Hanife i još nekih učenjaka. Premda im je sigurno bilo poznato da se ta noć može i preciznije odrediti, oni to namjerno nisu učinili. Razlog tome je želja da što veći broj postača čini ibadet tokom cijelog ramazana i da se tako više okoriste. Dokaz za to su riječi Uzvišenog Allaha:“U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikova- nja dobra i zla.” (2.;185.). To potvrđuje da je Kur’an objavljen u ramazanu i da je noć Kadr jedna od ramazanskih noći.            

ii) Drugo mišljenje koje zastupa većina učenjaka je stav po kojem je noć Kadr jedna od noći zadnje trećine ramazana. Postoji nekoliko vjerodostojnih hadisa koje bilježe Buhari, Muslim i drugi, a koji to potvrđuju. To je potvrdio i Allahov Poslanik, s.a.v.s., tako što je zadnju trećinu ramazana provodio u i’tikafu, kako mu ne bi promakla ova veličanstvena prilika i izuzetna nagrada.To je činio sve do svoje smrti, a kasnije su to nastavile njegove časne supruge.

iii) Treće mišljenje upućuje da je noć Kadr dvadeset prva noć ramazana. To je bio stav Šafije.

iv) Mišljenje Abdullaha ibn Enisa i još nekih, je da je noć Kadr dvadeset treća noć ramazana.  

v) Neki hadisi Poslanika, s.a.v.s., ukazuju da je noć Kadr dvadeset peta noć ramazana.

vi) Najraširenije mišljenje kod nas i u svijetu je da je noć Kadr dvadeset sedma noć ramazana. Dokaz za to je hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: “Noć Kadr je dvadeset sedma noć ramazana. (Muslim 667; vjerodostojnim ga ocijenio Ibn Hibban).

g) Islamski učenjaci, u pokušajima traženja noći Kadra, došli su do više od 40 različi- tih mišljenja! Navodimo samo neke od njih. 

i) Učenjak Kurtubi navodi slijedeće mišljenje.Noć Kadr je jedna od ramazanskih noći! To je stav Ibn Mes’uda, Ebu Hanife i još nekih učenjaka. Premda im je sigurno bilo poznato da se ta noć može i preciznije odrediti, oni to namjerno nisu učinili. Razlog tome je želja da što veći broj postača čini ibadet tokom cijelog ramazana i da se tako više okoriste. Dokaz za to su riječi Uzvišenog Allaha:“U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikova- nja dobra i zla.” (2.;185.). To potvrđuje da je Kur’an objavljen u ramazanu i da je noć Kadr jedna od ramazanskih noći.    

ii) Drugo mišljenje koje zastupa većina učenjaka je stav po kojem je noć Kadr jedna od noći zadnje trećine ramazana. Postoji nekoliko vjerodostojnih hadisa koje bilježe Buhari, Muslim i drugi, a koji to potvrđuju. To je potvrdio i Allahov Poslanik, s.a.v.s., tako što je zadnju trećinu ramazana provodio u i’tikafu, kako mu ne bi promakla ova veličanstvena prilika i izuzetna nagrada.To je činio sve do svoje smrti, a kasnije su to nastavile njegove časne supruge.

iii) Treće mišljenje upućuje da je noć Kadr dvadeset prva noć ramazana. To je bio stav Šafije.

iv) Mišljenje Abdullaha ibn Enisa i još nekih, je da je noć Kadr dvadeset treća noć ra- mazana.

v) Neki hadisi Poslanika, s.a.v.s., ukazuju da je noć Kadr dvadeset peta noć ramazana.

vi) Najraširenije mišljenje kod nas i u svijetu je da je noć Kadr dvadeset sedma noć ramazana. Dokaz za to je hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: “Noć Kadr je dvadeset sedma noć ramazana. (Muslim 667; vjerodostojnim ga ocijenio Ibn Hibban).      

 ii) Drugo mišljenje koje zastupa većina učenjaka je stav po kojem je noć Kadr jedna od noći zadnje trećine ramazana. Postoji nekoliko vjerodostojnih hadisa koje bilježe Buhari, Muslim i drugi, a koji to potvrđuju. To je potvrdio i Allahov Poslanik, s.a.v.s., tako što je zadnju trećinu ramazana provodio u i’tikafu, kako mu ne bi promakla ova veličanstvena prilika i izuzetna nagrada.To je činio sve do svoje smrti, a kasnije su to nastavile njegove časne supruge.
iii) Treće mišljenje upućuje da je noć Kadr dvadeset prva noć ramazana. To je bio stav Šafije.
iv) Mišljenje Abdullaha ibn Enisa i još nekih, je da je noć Kadr dvadeset treća noć ra- mazana. v) Neki hadisi Poslanika, s.a.v.s., ukazuju da je noć Kadr dvadeset peta noć ramazana.
vi) Najraširenije mišljenje kod nas i u svijetu je da je noć Kadr dvadeset sedma noć ramazana. Dokaz za to je hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: “Noć Kadr je dvadeset sedma noć ramazana. (Muslim 667; vjerodostojnim ga ocijenio Ibn Hibban).      

i) Učenjak Kurtubi navodi slijedeće mišljenje.Noć Kadr je jedna od ramazanskih noći! To je stav Ibn Mes’uda, Ebu Hanife i još nekih učenjaka. Premda im je sigurno bilo poznato da se ta noć može i preciznije odrediti, oni to namjerno nisu učinili. Razlog tome je želja da što veći broj postača čini ibadet tokom cijelog ramazana i da se tako više okoriste. Dokaz za to su riječi Uzvišenog Allaha:“U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikova- nja dobra i zla.” (2.;185.). To potvrđuje da je Kur’an objavljen u ramazanu i da je noć Kadr jedna od ramazanskih noći.

ii) Drugo mišljenje koje zastupa većina učenjaka je stav po kojem je noć Kadr jedna od noći zadnje trećine ramazana. Postoji nekoliko vjerodostojnih hadisa koje bilježe Buhari, Muslim i drugi, a koji to potvrđuju. To je potvrdio i Allahov Poslanik, s.a.v.s., tako što je zadnju trećinu ramazana provodio u i’tikafu, kako mu ne bi promakla ova veličanstvena prilika i izuzetna nagrada.To je činio sve do svoje smrti, a kasnije su to nastavile njegove časne supruge.

iii) Treće mišljenje upućuje da je noć Kadr dvadeset prva noć ramazana. To je bio stav Šafije.

iv) Mišljenje Abdullaha ibn Enisa i još nekih, je da je noć Kadr dvadeset treća noć ra- mazana.

v) Neki hadisi Poslanika, s.a.v.s., ukazuju da je noć Kadr dvadeset peta noć ramazana.

vi) Najraširenije mišljenje kod nas i u svijetu je da je noć Kadr dvadeset sedma noć ramazana. Dokaz za to je hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: “Noć Kadr je dvadeset sedma noć ramazana. (Muslim 667; vjerodostojnim ga ocijenio Ibn Hibban).      

h) Ovdje nisu nabrojana sva mišljenja učenjaka o pitanju – kada je noć Kadr, što uka- zuje da je to pitanje bilo dugo u fokusu istraživanja učenjaka i upućuje na izuzetnu vrijednost noći Kadra.

i) Od svih spomenutih mišljenja o pitanju – kada je noć Kadra, najprihvatljivije mišlje- nje, za koje postoje jaki argumenti, je da je noć Kadr dvadeset sedma noć ramazana.  

ii) Noć Kadr se službeno i simbolično obilježava dvadeset sedme noći ramazana. Nije precizno određeno koja noć u zadnjoj trećini ramazana je noć Kadr. Pouzdano se zna, na osnovu hadisa Poslanika, s.a.v.s., da je to jedna od noći u zadnjoj trećini ramazana i najvjerojatnije jedna od neparnih noći. To je jedna od najvažnija svetkovina musli- mana. Kuran za nju kaže: “Noć Kadra (sudbine) je bolja od hiljadu mjeseci.”(97; 3)

iii) Noć Kadr je veličanstvena noć jer je u njoj započela objava Kur’ana.Vjeruje se da u toj noći meleki otvaraju knjigu sudbine svakog pojedinog insana.

iv) Na osnovu vjerodostojnih hadisa, sasvim je sigurno da je noć Kadr, jedna od zad- njih deset noći ramazana. Dokaz za to je hadis Poslanika, s.a.v.s, kojeg prenosi Aiša, r.a., u kojem stoji: “Tražite noć Kadr u zadnjih deset dana ramazana!” (Tirmizi).                                               

j)Ulema se razišla po tome u kojoj neparnoj noći zadnje trećine ramazana je noć Kadr.

i) Neki učenjaci smatraju da noć Kadr nije svake godine u istoj neparnoj noći zadnje trećine ramazana već da prelazi iz jedne u drugu neparnu noć. Na to upućuje i činje- nica da mjesec ramazan nema svake godine isti broj dana (neke godine se posti 29 a neke godine 30 dana) pa kako znati koliko dana će se postiti naredne godine, ili kada  će se pojaviti mlađak mjeseca ramazana, i u konačnici, koja će od neparnih noći za- dnje trećine ramazana biti noć Kadr?! Zar bi moglo u oba slučaja i kada se posti 29 i kada se posti 30 dana, noć Kadr biti u istoj ramazanskoj noći? To upućuje da se dva- deset sedma noć ramazana i noć Kadra svake godine ne podudaraju, kao što i stoji u brojnim hadisima.      

ii) Drugi učenjaci smatraju da je noć Kadra fiksna i da je to svake godine dvadeset sedma noć ramazana. Budući da Poslanik, s.a.v.s., nije tačno kazao koja je to noć nego je ostala skrivena, postači nastoje da sve noći zadnje trećine ramazana, a naro- čito njene neparne noći, provedu u ibadetu, kako im ne bi promakla veličanstvena noć Kadra i izuzetna nagrada.                                                                                                      

iii) Neki učenjaci su otišli tako daleko i kazali da je noć Kadra bila samo u vremenu poslanika Muhammeda, s.a.v.s., a potom je dignuta. Ipak većina učenjaka smatra da noć Kadra dolazi u svakom ramazanu i da će tako biti do Sudnjega dana. Uzvišeni je milostiv i ne bi uskratio svojim robovima tu izuzetnu priliku da uvećaju svoja dobra djela, ahiretsku opskrbu i budu spašeni.                                                                          

iv) Predanost i posvećenost traženju noći Kadr predstavlja jedan vid prakticiranja Poslanikovog, s.a.v.s., sunneta. Ono će biti potpuno samo uz provođenje zadnjih deset noći ramazana (posebno neparnih noći) u pojačanom ibadetu, kao što je i’tikaf. 

k) Traženje noći Kadra u zadnjih sedam noći ramazana 

• Od ‘Abdullaha b. Omera, r.a., prenosi se da su neki ashabi Poslanika, s.a.v.s., sanjali da je noć Kadra u zadnjih sedam noći ramazana, pa je Poslanik, s.a.v.s., rekao:” Vidim da svi vaši snovi jednoglasno ukazuju (podudarili) da je noć Kadr u zadnjih sedam noći ramazana, pa onaj ko je bude tražio, neka je traži u zadnjih sedam noći.” (Muttefekun alejhi).

Citirani hadisi upućuju na vrijedne pouke. Jedna od njih je da noć Kadr treba predano tražiti i cijelu provesti u ibadetu jer se u njoj nalazi veliko dobro.                                               

i) Snovi mogu biti od Uzvišenog Allaha, mogu se javiti kao posljedica čovjekove zao- kupljenosti i razmišljanja o nečemu, ali dolaze i od šejtana.                               

ii) Ukoliko nekoliko vjernika usnije isti san, taj san smatrat će se istinitim.             

iii) Na isti način tretiraju se predaje i stavovi o nekom pitanju. Ako istu predaju pre- nosi više vjernika, tada se ona prihvata kao ispravna. Isto tako, ako vjernici zauzmu jednoglasan stav o nekom pitanju, tada se to prihvata kao ispravno. Razlog ovakvog postupanja je u tome što pojedinac može pogriješiti, ili slagati, ili zauzeti pogrešan stav, ili nekad svjesno pogriješiti, ali jednoglasno prihvatanje mišljenja o nečemu ne ostavlja prostora za pogrešku ili zabludu.         

iv) Dozvoljeno je postupati u skladu sa mišljenjem koje zastupa većina, ali pod uvje- tom da nije u suprotnosti sa kur’ansko – hadiskim tekstom, konsenzusom učenjaka ili jasnom analogijom. Dokaz za to je sljedeće predanje.                          

• Nekolicina ashaba, r.a,, usnila je da se noć Kadra nalazi u zadnjih sedam noći rama- zana. Te godine Vjerovjesnik, s.a.v.s., naredio je da se ona iščekuje baš u tim noćima. Kada je noć Kadr prošla, znakovi ove noći ukazali su da je to bila noć Kadr.         

v) Noć Kadr može biti otkrivena nekim ljudima u snu ili na javi i to na više načina: mogu vidjeti njenu svjetlost, ili nekoga ko će im reći: “Ovo je noć Kadr”, ili im Allah, može srce prosvijetliti spoznajom pa da uoče znakove koji ukazuju na nju.          

l) Traženje noći Kadr u neparnim noćima    

Prema islamskim tekstovima muslimani traže noć Kadra u zadnjih deset noći ramazana, tako da svaku neparnu noć u zadnjoj trećini ramazana provedu u ibadetu.   To je potvrđeno u hadisu Buharije i Muslima: “Tražite je u neparnim noćima zadnjih deset dana ramazana”. (Buhari i Muslim).            

 i) Zbog izuzetne vrijednosti ibadeta u noći Kadra važno je svaku neparnu noć u zadnjoj trećini ramazana provesti u ibadetu Gospodaru, jer svaka od njih može biti noć Kadra.           

ii) Imam Buhari je zabilježio predaju od Ubade ibn Samita, da je Allahov poslanik Muhammed, s.a.v.s., izišao da obavijesti ashabe o noći Kadra, a dvojica muslimana su se međusobno prepirali o tome kada je noć Kadr. Prišao im je i rekao: “Izišao sam da vas obavijestim o tome kada je noć Kadr. Strahovao sam da vam promakne jer je nje- na vrijednost ogromna. Možda je bolje za vas da se prešuti i da ostane skrivena.” Potom je podignuta od mene (dato je da zaboravim) a možda je to i bolje za vas.Tra- žite je u neparnim noćima zadnje trećine ramazana.” Citirani hadis predstavlja dokaz da su rasprava, prepirka i svađa muslimanima, zabranjeni, posebno kad se radi o pita- njima vjere.                                                                                     

 iii) Prepirke, razilaženja, bezrazložna sporenja među muslimanima, razdori i razila- ženja mogu prouzročiti zlo, kako onima koji se spore i prepiru, tako i ostalim musli- manima. Zbog toga je podignuta noć Kadr i premještena u drugu noć. Isto tako ovo  se odnosi i na zavađene muslimane kojima je uskraćen oprost i čija djela Uzvišeni Allah ne prima sve dok se ne pomire.                                                                                                     

iv) Djela ljudi predočuju se Uzvišenom Allahu svakog četvrtka i ponedjeljka. On, s.v.t., taj dan oprosti svima osim onima koji Mu čine širk, i onima koji su u zavadi sa svojim bratom (muslimanom), pa se kaže: ‘Ostavite ovu dvojicu dok se ne pomire’.” To ukazuje da se greške pojedinaca reflektiraju i na zajednicu. Zbog velike štetnosti ovog stanja u društvu islam je propisao obavezu mirenja zavađenih. Allah, dž.š., kaže: “Allaha se bojte i izgladite međusobne razmirice!” (8.;1.)   

Značaj misije mirenja zavađenih ogleda se u tome, što je u toj situaciji čak dozvoljeno i slagati (premda je laganje jedan od najvećih grijeha), kako bi se postigao cilj a taj je zdrava, čvrsta, sretna i prosperitetna zajednica.

m) Noć Kadr pojavljuje se svake godine i tako će biti sve do Sudnjega dana. Od Vje- rovjesnika, s.a.v.s., je podignuto znanje pa je učinjeno da zaboravi kad tačno dolazi noć Kadr. To potvrđuje da noć Kadr ne dolazi svake godine u istoj noći, nego prelazi iz jedne noći u drugu. Time je muslimanima data blagodat koja se ogleda u poveća- nom ibadetu tokom svih deset noći zadnje trećine ramazana.

• Dokaz za to je hadis Ebu Se’ida el-Hudrija, u kojem stoji:“Allahov Poslanik, s.a.v.s., boravio je u i’tikafu u drugoj trećini ramazana iščekujući noć Kadr. To je bilo prije nego što mu je pokazana noć Kadr. Kada je prošla druga trećina, naredio je da se šator ukloni iz džamije. Zatim mu je pokazano da se ta noć nalazi u zadnjih deset da- na ramazana, pa je naredio da mu se ponovo postavi šator, nakon čega je izašao i re- kao: “O ljudi, bila mi je pokazana noć Kadr i izašao sam da vas obavijestim o njoj. Međutim, došla su dva čovjeka prepirući se, a sa njima šejtan, pa mi je dato da je zaboravim. Zato tražite je u neparnim noćima zadnje trećine ramazana, tragajte za njom u devetoj, sedmoj i petoj’.” (Bilježe ga Buhari 1912 i Muslim 1167).                             

U hadisima se potvrđuje da su Vjerovjesnikovi snovi bili istiniti i da su se uvijek ost- varivali upravo onako kako ih je sanjao.                                                              

i) Kur’ansko-hadiski argumenti potvrđuju da je vrijednost ibadeta koje vjernik čini u noći Kadra vredniji od ibadeta koje bi vjernik činio tokom hiljadu mjeseci u kojima nema te noći. To je potvrdio Allahov Poslanik, s.a.v.s., u hadisu: “Došao vam je bla- goslovljeni mjesec, u njemu je noć koja je bolja od hiljadu mjeseci. (Ibn Madža od Enesa ibn Malika br 1644).                                               

• O vrijednosti noći Kadra Uzvišeni Allah kaže: ‘Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadr, a šta ti misliš šta je noć Kadr? noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci.’ (97.;1-3.)

ii) Pitali su Ebu Se’ida, Allah mu se smilovao, da li je od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., čuo nešto o noći Kadr?” Odgovorio je: “Da” i ispričao sljedeće. Bili smo sa Poslani- kom, s.a.v.s., u i’tikafu u drugoj trećini ramazana. Dvadesetog dana ujutro izašli smo a Allahov Poslanik, s.a.v.s., nam je rekao: “Pokazana mi je noć Kadra, a ja sam je zaboravio (dato mi je da je zaboravim) pa je tražite u neparnim noćima zadnje tre- ćine ramazana.” (Hadis bilježe Buhari 1912 i Muslim 1167).

• U drugoj predaji stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., došao kada je osvanuo dvade- seti dan i rekao: “Ko je boravio u itikafu neka se vrati na svoje mjesto.”Još je dodao: “Tražite je u jednoj od neparnih noći zadnje trećine ramazana. Ono što ukazuje da je to noć Kadr jeste da je to prijatna i blaga noć u kojoj nema vreline, niti studeni. Sun– ce tog jutra izlazi, ne rasprostirući svoje zrake.”    

n) Allahov Poslanik, s.a.v.s., boravio je u i’tikafu deset dana u drugoj trećini ramazana. Kada je pao mrak dvadesete noći i nastupila dvadeset prva noć, on se ponovo vratio u itikaf sa svim ashabima koji su bili sa njim. Nakon što je proveo u ibadetu dvadeset prvu noć, održao je ljudima hutbu i naredio im sljedeće: “Ja sam boravio u itikafu ovih deset dana. Poslije sam odlučio da ostanem i zadnjih deset dana ramazana, pa ko je bio sa mnom u i’tikafu, neka svoj i’tikaf ne prekida! Pokazana mi je noć Kadr (u snu), a onda mi je dato da je zaboravim; tražite je u zadnjih deset noći, tragajte za njom u svakoj neparnoj noći! (Buharijeva predaja, 1914).  

i) Iz brojnih hadisa saznajemo da se noć Kadr najvjerovatnije nalazi u neparnim noći- ma zadnje trećine ramazana. Vjerovjesnik, s.a.v.s., nije imao znanje o tome u kojoj je noći tačno noć Kadr, zatim mu je to obznanjeno a potom mu je dato da to zaboravi.   

ii) Iako je Allah oprostio Svom miljeniku Muhammedu, s.a.v.s., sve grijehe, i potonje i buduće, on, s.a.v.s., trudio se i tražio noć Kadr u drugoj trećini ramazana prije nego što mu je obznanjeno da se ta noć nalazi u zadnjoj trećini ramazana.                                                        

• Imam Ahmed bilježi hadis od Ibn Omera, r.a., da je Muhammed, s.a.v.s., rekao: “Noć Kadr je dvadeset sedma noć ramazana”.                               

• Abdullah ibn Abbas je došao do zaključka da je noć Kadr dvadeset sedma noć rama- zana, na originalan način. Prenosi se da je Omer, r.a., okupio ashabe da razgovaraju o temi noć Kadr. Sa njima je bio i dječak Ibn Abbas. Ashabi su pravili šalu: “Ibn Abbas je poput naših sinova i nema potrebe da bude sa nama u ovom razgovoru.” Na to im Omer reče: “On je mladić koji posjeduje razborito srce i jezik koji voli da pita”. A za- tim Omer upita ashabe o noći Kadr. Svi su odgovorili da je ona u zadnjih deset noći ramazana. Potom upita Ibn Abbasa, a on odgovori: “Mislim da je ona u dvadeset sed- moj noći ramazana.” Omer upita: “Kako si to zaključio?” Na to dječak Ibn Abbas reče: “Allah, dž.š., stvorio je sedam nebesa, sedam zemalja, sedam dana i čovjeka iz sedam dijelova. Propisao je sedam krugova prilikom tavafa oko Kabe, i sedam krugova ho- danja između Saffe i Merve. Odredio je da se bacaju kamenčići sedam puta na Mini.” Na osnovu ponavljanja broja sedam, Ibn Abbas je zaključio da je noć Kadr u dvadeset sedmoj noći ramazana. Ashabi su vidjeli da su odgovori ovog dječaka vrijedni pažnje i da bi bilo korisno pažljivo ih slušati i o njima razmisliti.                                                                   

iii) Postoje i drugi dokazi na osnovu kojih se može zaključiti da je noć Kadr u dvade- set sedmoj noći ramazana. Primjer za to je riječ FIHA u suri Kadr, što znači U NJOJ, je dvadeset sedma riječ u ovoj suri, što navodi na zaključak da se radi o dvadeset sed- moj noći. A Allah najbolje zna.

o) Na osnovu citiranih vjerodostojnih hadisa, jasno se razabire da je noć Kadr jedna od posljednjih deset noći ramazana i da ona svake godine ne dolazi u istoj noći već  se mijenja, tako da nekad može biti 21., nekad 23. ili 25. ili 27., kao i 29. noć. Ovo mišljenje je preferirao (zastupao) i šejh Šenkiti u komentaru hadisa o noći Kadr.

i) Šejhul-islam Ibn-Tejmije, pak, smatra da noć Kadr ne mora biti u neparnoj noći, već da može biti i u parnim noćima. Do tog zaključka je došao na osnovu hadisa u kome je Muhammed, s.a.v.s., rekao da je noć Kadr jedna od neparnih noći zadnje trećine ramazana; deveta, sedma, peta, treća i prva noć. Kaže Ibn-Tejmije: “Ako mjesec ima trideset dana, onda su to parne noći. Radi toga je potrebno tražiti noć Kadr u svih zadnjih deset noći ramazana (“El-Fetava”, 25/ 284.-285.).

p) Muslimani vjeruju da se veličanstvena noć Kadr nalazi u posljednjih deset dana ramazana. Allahov Poslanik, s.a.v.s., tražio je noć Kadr u zadnjoj trećini ramazana tako što je boravio u i’tikafu i potpuno se posvetio činjenju ibadeta Uzvišenom Allahu. Preporučavao je svom ummetu, da provedu zadnju trećinu ramazana u ‘itikafu, govo- reći: “Ako nisi u mogućnosti da provedeš čitavu zadnju trećinu ramazana u i’tikafu, onda provedi u i’tikafu onoliko dana koliko možeš. A ako ne možeš uopšte biti u i’ti- kafu, onda potrudi se da zadnjih deset dana ramazana provedeš u ibadetu i pokor- nosti klanjanjem namaza, učenjem Kur’ana, činjenjem zikra i učenjem dove. Nastoj da se po danu odmaraš kako bi bio pripremljen da noći provedeš u ibadetima.”

Allahov Poslanik, s.a.v.s., je naš uzor u svemu. Dokaz za to suAllahove riječi: “Vi u Allahovom poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nag- radi na onom svijetu, i koji često Allaha spominje.”                                

i) Noći posljednjih deset dana ramazana su nesumljivo najvrijednije i najveličanstve- nije noći u toku cijele godine. Zbog toga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., kako veli Aiša, r.a., činio ibadet više nego u bilo kojim drugim danima.” (Bilježe Muslim i Tirmizi). Dokaz za to je hadis: ”Allahov Poslanik, s.a.v.s., bi tih dana cijele noći provodio u ibadetu i veoma malo, skoro nikako ne bi spavao.” (Muttefekun alejhi).                           

Kako bilježi imam Tirmizi, Poslanik, s.a.v.s., je budio članove svoje porodice da provedu veličanstvenu noć Kadr u ibadetu Gospodaru. Preporučivao je ashabima a preko njih i čitavom ummetu da traže noć Kadr u deset zadnjih dana ramazana.     

ii) Noć Kadr treba tražiti u neparnim noćima zadnje trećine ramazana. Islamski uče- njaci razišli se po pitanju u kojoj od neparnih noći zadnje trećine ramazana je noć Kadr. Dok neki učenjaci kažu da noć Kadr prelazi iz jedne neparne noći u drugu ne- parnu noć zadnje trećine ramazana, većina smatra da je noć Kadr dvadeset i sedma noć ramazana. S obzirom da Poslanik, s.a.v.s., nije tačno odredio koja je to noć, to bi se postači trebali više truditi oko traženja te noći. U tu svrhu pohvalno je cijeli rama- zan provesti u ibadetu, a posebno neparne noći zadnje trećine mubarek ramazana.

iii) Noć Kadr se nalazi u jednoj od neparnih noći zadnje trećine ramazana, a najveći su izgledi da je to dvadeset sedma noć ramazana.                                                                                          

iv) Ubejj b. Ka’b se zaklinjao: “Tako mi Allaha, ja znam kada je ta noć, to je noć koju nam je Poslanik naredio da je u ibadetu provedemo, to je dvadeset sedma noć.” (Bi- lježi Muslim). Upitali su: “Na osnovu čega to tvrdiš?” Odgovorio je:“Na osnovu jed- nog znaka o kojem nas je obavijestio Allahov Poslanik, s.a.v.s., a to je da Sunce tog jutra izlazi ne rasprostirući svoje zrake, kao da je pun mjesec. U njoj nema ni preve- like hladnoće ni vrućine. U njoj, dok ne svane, ni jednoj zvijezdi nije dopušteno da pa- dne.”(Muslim 762, Ebu Davud 1378, Tirmizi 3351 i Ahmed 5/130).                       

v) Ubejj b. Ka‘b, r.a., komentirao je riječi Ibn Mes‘uda: “Ko zadnjih deset noći ra- mazana provede u ibadetu pogodiće noć Kadr (neće mu promaknuti)?” Ubejj, r.a., je na to rekao: “ On je htio da se ljudi ne opuste (ne oslone samo na jednu od neparnih noći zadnje trećine ramazana) i ne postanu nemarni. A on zna da je ona u ramazanu i to u zadnjoj trećini ramazana i da je to dvadeset sedma noć ramazana.                                                                                                                                

vi) U predaji koju bilježi Tirmizi navodi se da je Ubejj, r.a., rekao: “Tako mi Allaha, Ibn Mes‘ud je znao da je ta noć u ramazanu i da je to dvadeset sedma noć, ali nije želio obavijestiti vas o tome pa da se opustite.” (Tirmizi 793, kaže da je hasen sahih). Podsjetimo čitaoce da je učenjaku dozvoljeno prikriti dio znanja ako u tome vidi ko- rist, kao što je Ibn Mes’ud, r.a., prikrio svoje znanje o tome kada je noć Kadr, kako  ljudi ne bi zanemarili noćni namaz u preostalim noćima zadnje trećine ramazana.

r) Traženje noći Kadr u dvadeset sedmoj noći ramazana

• Ubejj b. Ka’b, r.a., upitan je da komentira stav Ibn Mes’uda: “Ko cijelu godinu kla- nja noćni namaz, pogodit će noć Kadr?” Odgovorio je: “Allah mu se smilovao, htio je da se ljudi ne opuste i ne postanu nemarni. A on zna da je ona u ramazanu i to u zadnjih deset noći, i da je to dvadeset sedma noć.”                                  

• Potom se zakleo kategorički tvrdeći da je to dvadeset sedma noć. Upitan je: “Na os- novu čega to tvrdi?” Odgovorio je:“Na osnovu jednog znaka o kojem nas je obavijes- tio Allahov Poslanik, s.a.v.s., a to je da Sunce tog jutra izlazi ne rasprostirući svoje zrake.” (Bilježi Muslim 762, Ebu Davud 1378, Tirmizi 3351 i Ahmed 5/130 a Ibn Hibban 3690 ocijenio je predaju vjerodostojnom).

• U predaji koju bilježi Tirmizi navodi se da je Ubejj, r.a., rekao: “Tako mi Allaha, Ibn Mes’ud je znao da je ta noć u ramazanu i da je to dvadeset sedma noć, ali nije želio da vas o tome obavijesti pa da se opustite.” (Tirmizi 793 i kaže da je hasen sahih).

• Od Mu’avije, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Noć Kadr je dvade– set sedma noć.” (Ebu Davud 1386. Vjerodostojnim ga je ocijenio Ibn Hibban 3680).   

• Od ‘Abdullaha b. ‘Abbasa, r.a., prenosi se da je neki čovjek došao Poslaniku, s.a.v.s., i rekao: “Allahov Vjerovjesniče, ja sam star i bolestan, teško mi je stajati na namazu, pa mi preporuči noć u kojoj ću klanjati ne bi li mi Allah dao da to bude noć Kadr.” Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu je odgovorio: “Drži se sedme noći zadnje trećine rama- zana!” (Bilježi ga Ahmed 1/240 i Bejheki 4/312).

i) Prve generacije muslimana marljivo su koristile svaku priliku da saznaju koji su to odabrani odlikovani dani i koje ibadete obavljati da bi se što bolje okoristili. To u pr-  vom redu znači da bi se približili Gospodaru i zaslužili Njegovu milost i oprost.

ii) Učenim ljudima je dozvoljeno da sakriju dio znanja (da prešute) ako u tome vidi određenu korist, kao što je Ibn Mes’ud zbog bojazni da će se ljudi opustiti i zanemariti ibadete u drugim neparnim noćima, prešutao i nije rekao kada je noć Kadr.

iii) U odlikovanim (posebno vrijednim i odabranim) danima, kao što su zadnja trećina ramazana u kojima se traži noć Kadr, musliman se treba osloboditi svih obaveza i posvetiti isključivo ibadetu, kako bi sa malo truda postigao veliku nagradu i ogrom- no dobro.

iv) Nakon svega do sada rečenog može se konstatirati da se noć Kadr premješta i da svake godine može biti u drugoj noći, ali najvjerovatnije je da se nalazi u dvadeset sedmoj noći, kao što je to, zaklinjući se, ustvrdio Ubejj b. Ka’b, r.a.

v) Poslanik, s.a.v.s., rekao je bolesnom starcu da se noć Kadr nalazi u dvadeset sed- moj noći ramazana, međutim, to nije u suprotnosti sa drugim hadisima koji govore da se noć Kadr nalazi i u drugim noćima, jer se Vjerovjesnikov, s.a.v.s., iskaz odnosio na tu godinu u kojoj mu je postavljeno pitanje. Na taj način možemo pomiriti (uskladiti) naizgled oprečne hadise o ovom pitanju.

s) Traženje noći Kadr u zadnjoj ramazanskoj noći

Allahov Poslanik, s.a.v.s., govorio je ashabima da veličanstvenu noć Kadr traže samo u zadnjih deset noći. U jednoj prilici je rekao: “Tražite je u devet preostalih, ili u se– dam preostalih, ili u pet preostalih, ili u tri preostale, ili u zadnjoj noći’.” Hadis bilje– že Tirmizi 794, Ahmed 5/39 i Taberani 1119 koji kaže da je hasen sahih.           

t) Iz do sada rečenog razabire se nekoliko pouka.

i) Noć Kadr nalazi se u zadnjih deset noći ramazana i to najčešće u neparnim. Moguće je da bude i u parnim noćima ako se uzme u obzir da su “preostale noći” spomenute u citiranom hadisu, parne kada mjesec ramazan ima trideset dana. Zbog toga noć Kadr treba tražiti u svih deset noći zadnje trećine ramazana.

ii) Hadis ukazuje na to koliko su se ashabi brinuli da im ne promakne noć Kadr i tru- dili se da je provedu u ibadetu i zasluže ogromnu nagradu.  

iii) Noć Kadr u nekim godinama može biti i u zadnjoj noći ramazana jer mnogi hadisi ukazuju na to da se ona premješta iz godine u godinu.

iv) Praksa je u mnogim džamijama širom islamskog svijeta da imam nakon dvadeset devete noći završi hatmu Kur’ana koju je učio u teravih namazu tokom ramazana.

1.1.1. Znakovi koji ukazuju na noć Kadr  

Noć Kadr ima posebna svoja obilježja. Ona je tiha, mirna, vedrija od ostalih noći, bez jakog vjetra i bez oluje. Nije ni previše hladna ni previše topla. Te noći Allah spušta

Svoju milost na Svoja stvorenja, mnogo više nego u drugim noćima. U noći Kadra Allah oprosti velikom broju Svojih robova i oslobodi ih džehennemske vatre.  

a) Muslimani žude za noći Kadra i ulažu velike napore da im ne promakne ta izuzetna prilika za činjenje djela izuzetne vrijednosti, ibadeta Gospodaru i približavanje Njemu Uzvišenom. Oni nastoje ugrabiti što više blagodati i učiniti što više dobročinstava u ovoj veličanstvenoj noći, kako bi zaslužili Allahovu milost i oprost. Vjernici su svje- sni da sve što je Stvoritelj propisao i naredio Svojim robovima da čine je hajr i dobro za njih a sve što je zabranio da čine je loše za njih.

i) U hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s., postoje dvije vrste pokazatelja noći Kadra:                                                    

 – pokazatelji koji se vide u toku noći Kadra, i   

– pokazatelji koji se vide nakon što prođe noć Kadra.

• Opisujući noć Kadra, Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: ”Pokazatelji noći Kadra uka- zuju da je to noć čista i vedra, kao da je u njoj blistavi mjesec. Ona je mirna i blaga noć, niti topla niti hladna. U toj noći zvijezdama nije dozvoljeno da padaju sve dok ne svane. Također, Sunce tog jutra izlazi zaokruženo bez sunčevih zraka (bez uobičaje- nog sjaja), kao da je pun mjesec, a šejtanima nije dozvoljeno da tog dana izađu sa Suncem.” (Hadis bilježi Ahmed).

b) Brojni hadisi ukazuju da postoje znakovi na osnovu kojih se prepoznaje noć Kadr, koji najavljuju dolazak noći Kadra. Spomenimo samo neke od njih.

• Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Znaci noći Kadr su da je ona čista i svijetla  kao da je u njoj pun mjesec. Ona je mirna i tiha. U njoj nema ni prevelike hladnoće  ni vrućine. U njoj, dok ne svane, ni jednoj zvijezdi nije dozvoljeno da padne.”

• Prenosi se od Ibn Abasa i Ibn Huzejme, da je Resulullah, s.a.v.s., rekao: “Noć Kadr je blaga noć, i u njoj nema ni vreline ni studeni. Sunce se u tom danu pojavi sa slabim crvenilom” (svjetlošću) (Bilježi Et-Tajalisi).

• Najpotpuniju predaju o prepoznavanju noći Kadr bilježi Ahmed ibn Hanbel, u kojoj Resulullah, s.a.v.s., kaže: “To je sjajna i blistava noć, kao da je u njoj Mjesec zablis- tao. To je mirna i blaga noć, u kojoj nema vreline niti hladnoće. U njoj nije dozvolje– no zvijezdama da padaju. Tog jutra se Sunce pojavi bez zraka, poput Mjeseca u uštapu i šejtanu nije dozvoljeno da se pojavi”.

• Imam Ibn Mes’ud rekao je: “Ko cijelu godinu klanja noćni namaz pogodit će noć Kadr (neće mu promaknuti).”

ii) U dvadeset trećoj noći mjesec bude poput velike posude, i to je bila noć Kadr u godini koja je spomenuta u ovim hadisima.

• Ebu Huzejfa prenosi od jednog ashaba da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Pogledao sam u mjesec u zoru, nakon noći Kadra pa sam ga vidio kao da je polovica velike po– sude.” (Hadis bilježi Muslim)

• Preneseno je da je Ibn Mes´ud rekao: “Ko bude provodio svaku noć ramazana u iba– detu potrefit će (neće mu promaći) noć Kadr.“ Time se želi upozoriti vjernike da se ne oslone samo na jednu od neparnih noći zadnjih deset dana ramazana. On se zakleo da je ona u dvadeset sedmoj noći ramazana. Kad je upitan na osnovu čega to tvrdi, re- kao je: “Na osnovu znaka o kome nas je obavijestio Allahov Poslanik, s.a.v.s., da Sun– ce tog dana izlazi bez zraka (bez uobičajenog sjaja). (Bilježi Muslim). 

• Ubejj b. Ka’b, r.a., zakleo se i rekao da se noć Kadr nalazi u neparnim noćima zadnje trećine ramazana, najvjerojatnije u dvadeset sedmoj noći. Kada je bio upitan da kome- ntira govor: “Tvoj brat Ibn Mes´ud rekao je: ‘Ko bude provodio svaku noć ramazana u ibadetu potrefit će noć Kadra’” odgovorio je: “Ibn Mes’ud, Allah mu se smilovao, želio je da se ljudi ne oslone samo na jednu noć. On zna da je noć Kadr u zadnjih deset noći ramazana i da je to dvadeset sedma noć. Zatim se zakleo, ne dvoumeći se da je ona u dvadeset sedmoj noći ramazana. (Muslim)

i) U noći Kadra mnoštvo meleka se spuštaju na Zemlju predvođeni melekom Džibri- lom, a.s., kako bi prisustvovali namazu sa klanjačima u džamijama. Broj meleka u toj noći veći je od broja kamenčića na Zemlji.To je potvrdio Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “Noć Kadr je dvadeset sedma ili dvadeset deveta noć.U toj noći na Zemlji ima više meleka nego kamenčića.” (Bilježi ga Ahmed 2/519 a Ibn Huzejme ga je ocijenio vjero- dostojnim.

ii) Od brojnih znakova koji ukazuju na dolazak noći Kadr su smiraj i spokoj koji se na vjernike spuštaju zbog pokornosti i mnoštva ibadeta koje u toj noći čine Gospodaru.

iii) Jedan od znakova noći Kadra je da sunce ujutro, nakon te noći, izlazi blijedo, bez uobičajenog sjaja i bez rasprostiranja zraka.

Ulema je pojasnila da je to zbog povratka meleka ka nebu, koji su u toj noći u veli- kom broju sišli na Zemlju, te sa svojim krilima i svjetlošću zaklone sunčeve zrake.  

iv) Noć Kadr je vedra i mirna, u njoj nema ni prevelike vrućine ni prevelike hladnoće u poređenju sa noćima prije i poslije nje.   

• Od ‘Ubade b. Samita, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ” Noć Kadr je vedra i blistava noć, kao da je u njoj zablistao mjesec.To je mirna i blaga noć u kojoj nema ni vreline ni hladnoće. U njoj nije dozvoljeno padanje zvijezda sve do svanuća. Jedan od znakova ove noći jeste da se narednog jutra sunce pojavi ne ras- prostirući svoje zrake, poput mjeseca u uštapu. Tada šejtanu nije dozvoljeno da izađe sa njim (Suncem).” (Bilježi Ahmed).  

• U drugoj verziji od Džabira, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Pokazana mi je noć Kadr, potom sam je zaboravio, a ona se nalazi u zadnjih deset noći ramazana. To je vedra i blaga noć, u kojoj nema ni vreline ni hladnoće. Toliko je blistava kao da u njoj mjesec svijetli tako jako da svojom svjetlošću zasjeni zvijezde. Šejtan te noći ne izlazi sa Suncem (sve do svanuća).” (Bilježe ga Ibn Huzejma 2190 i Ibn Hibban 3688).   

v) Većinu ovih znakova ljudi mogu uočiti tek nakon što prođe noć Kadra. Svrha toga je da onaj ko ju je proveo u ibadetu zahvali Gospodaru što ga je na nju uputio, a onaj ko je u njoj bio nemaran, da se pokaje i čvrsto obeća da će se u buduće truditi da mu više nikad ne promakne veličanstvena noć Kadr i ogromna nagrada. Ovi znakovi vri- jede za svaku noć Kadra i nisu strogo vezani za vrijeme u kojem je živio Allahov Pos- lanik, s.a.v.s. Hadisi ukazuju na to da musliman treba željno iščekivati ovu noć te ulo- žiti mnogo truda da je pronađe, jer se u njoj nalazi veliko dobro.

• Ubejj b. Ka’b se na to zakleo i kategorički tvrdio: ‘Tako mi Allaha osim kojeg drugog boga nema, ta noć je u ramazanu! Tako mi Allaha, ja dobro znam koja je to noć! To je noć za koju nam je Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio da je provedemo u namazu. To je dvadeset sedma noć, a jedan od njenih znakova jeste i taj da Sunce ujutro, na– kon nje, izlazi bijelo ne rasprostirući svoje zrake’.” (Muslim 762 i Ibn Hibban 3690). 

• Od Ibn Mes’uda, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Zaista se noć Kadr nalazi u polovini zadnjih sedam dana ramazana. Sunce ujutro, nakon nje, izlazi čisto, bez rasprostiranja svojih zraka.”

U drugoj verziji Ibn Mes’ud je dodao: “Pogledao sam u Sunce i vidio da je upravo onakvo kakvim ga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., opisao.” (Bilježi Ahmed 1/406).     

c) Postoje i mnoge druge predaje o znakovima noći Kadr koje nisu vjerodostojne, već su potpuno izmišljene. Neke od njih su da se u toj noći drveće savije do zemlje, pa se ponovo vrati, da se na sve strane čuje selam, da slana voda postaje slatka u toj noći, da se svjetlost vidi na svakom mjestu, čak i u najvećim tminama. Ove predaje nemaju utemeljenje u Kur’anu i Sunnetu.

Hvala Uzvišenom Allahu što nam svake godine u mjesecu ramazanu daruje veličanstvenu noć Kadr, da bi uvećali svoja dobra djela, ahiretsku opskrbu i približili se Gospodaru. Doista su Njegova milost i dobrota neizmjerni!

Vrijednosti i odlike noći Kadra

2.1. Blagoslovljena noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci

a) Noć Kadr je najznačajnija noć u dugoj povijesti ovoga svijeta, bremenita brojnim vrijednostima, od kojih izdvajamo najbitnije. Allah, dž.š., odabrao je mubarek noć Kadr da u njoj počne objava Kur’ana Allahovom poslaniku Muhammedu, s.a.v.s.

i) Noć Kadr je najvrednija noć u toku cijele godine jer je Uzvišeni Allah odabrao ve- ličanstvenu noć Kadr za početak objave Časnog Kur’ana. Dokaz za to je Njegov govor: “Inna enzelnahu fi lejletil Kadr. Ve ma edrake ma lejletul Kadr. Lejletul Kadr hajrun min elfi šehr.Tenezzelul melaiketu verruhu fiha bi izni rabbihim min kulli emr. Selamun  hije hatta matleil fedžr.“ (Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadr. A šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci. Meleci i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake. Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.” (97.;1.– 5.)

• To je Uzviženi Allah potvrdio riječima:”Tako mi Knjige jasne, Mi smo počeli da je u Blagoslovljenoj noći objavljujemo i Mi, doista opominjemo, u kojoj se svaki mudri posao riješi po zapovijedi Našoj! Mi smo, zaista, slali poslanike kao milost Gospo- dara tvoga. On, uistinu, sve čuje i sve zna.“ (44.;2. – 6.).           

b) Blagoslovljena noć Kadr stekla je ugled i čast time što je u njoj počela objava Ča- snog Kur’ana, najveće milosti Stvoritelja svih svjetova ikad darovane čovječanstvu, kako stoji u kur’anskim ajetima. Iz tih ajeta razvidno je da se ova veličanstvena noć nalazi u mjesecu ramazanu. Međutim, nije precizno rečeno koja od ramazanskih noći je noć Kadr. Uzvišeni Allah mudro je učinio da ova veličanstvena noć ostane skrive- na. Mudrost je u tome da bi postači tražeći noć Kadr proveli u ibadetu sve ramazanske noći a posebno neparne noći zadnje trećine ramazana.     

i) Noć Kadr je najvrednija noć tokom čitave godine. Dokaz za to su Allahove, dž.š., riječi o objavljivanju Kur´ana u noći Kadra: “Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci.” (97.;3.) To znači da je ibadet u toj noći (namaz, učenje Kur’ana, dova, zikr, sadaka i druga) bolji i vredniji od ibadeta tokom hiljadu mjeseci u kojima nema te noći.

ii) Noć Kadr je Blagoslovljena noć. Onaj kome bude uskraćena, veliki je nesrećnik, jer mu je uskraćeno izuzetno dobro.  

c) Veličanstvenoj noći Kadr u cjelosti je posvećena sura Kadr. Za ovu suru Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Ko prouči ovu suru biće nagrađen kao da je ramazan postio i dva- deset sedmu noć ramazana u ibadetu proveo.” Sura Kadr objavljena je u Meki i ima pet ajeta:  
i)  Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadr,
ii)  a šta ti znaš (misliš) šta je noć Kadr?
iii)  Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci –
iv)  meleci i Džibril, s dozvolom Gospodara, spuštaju se u njoj zbog odluke svake,  v) sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane. Simbolički zapis: (97.; 1.-5.)

“A šta ti misliš šta je to noć Kadr?” Prenosi se da ovaj ajet znači da se u noći Kadr predočava sudbina melecima.

d) Značenja noći Kadra
i) Noć Kadr je noć početka objavljivanja Kur’ana, posljednje objave koju je Allah po- slao ljudima. “Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadr” (97.;1.), tj. Mi smo Kur’an objavili u veličanstvenoj noći Kadra koja se nalazi u mubarek mjesecu ramazanu.           

ii) Allah, dž.š., nazvao ju je noć Kadr zbog njene velike vrijednosti i uzvišenog mjesta. Kur’an je odjednom iz pomno čuvane ploče (Levhi-mahfuza) u cjelini spuštan na naj- niže nebo, a odatle po potrebi i prema događajima u toku dvadeset i tri godine objav- ljivan Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.
iii) Uzvišeni Allah, nakon što je u prvom ajetu sure Kadr rekao da je Kur’an objavljen u noći Kadr, postavlja vrlo mudro pitanje: ”A šta ti misliš (znaš) šta je noć Kadr?” (97.; 2.), čime skreće pažnju na onoga kome se obraća da dolazi nešto što je posebno važno. Time najavljuje govor o najvažnijoj i najodabranijoj noći.To je veličanje značaja noći Kadr u kojoj se melecima predočava sudbina živih bića.  

iv) Nakon toga u trećem ajetu ove sure dolazi odgovor Uzvišenog Allaha koji na jed- nostavan način pojašnjava vrijednost ove noći: ”Noć Kadr je bolja od hiljadu mjese– ci.” (97.;3.).To znači da je dobro djelo učinjeno u noći Kadr bolje nego da to djelo činimo tokom hiljadu mjeseci u kojima nema noći Kadra. U tom smislu je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Jedna noć borbe (držanje straže) na Allahovom putu je bolja od hiljadu noći provedenih na nekom drugom mjestu.“(Bilježi Ahmed 663).To suštinski znači da su ibadeti obavljeni u noći Kadr (namaz, učenje Kur’ana, davanje sadake, klanjanje nafile, upućivanje dova, učenje zikra i drugi) bolji i vrjedniji od istih tih ibadeta kad bi ih obavljali tokom hiljadu drugih mjeseci u kojima nema noći Kadra. Time se vjernika upućuje da tu noć provede cijelu u ibadetu Gospodaru. 

e) Uzvišeni Allah je odlikovao noć Kadr.i učinio da je vrijednost dobročinstava učinjenih u noći Kadra vrednija od tih istih dobročinstava obavljanih tokom hiljadu mjeseci u kojima nema noći Kadra.Vrijednosti veličanstvene noći Kadra su iznimno velike i mnogobrojne, da se ne mogu ni pobrojati.                                                                  

i) Imam Malik u El-Muwetti navodi da su Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., pokazane životne dobi pripadnika ranijih naroda. Saznao je da ljudi njegovog ummeta kraće žive od ljudi ranijih naroda (oni su živjeli i po hiljadu godina, primjera radi, Allahov poslanik Nuh, a.s., živio je 950 godina) te se pobojao da oni neće moći dostići onoliko  dobročinstava koliko su činili prijašnji narodi za vrijeme svojih dugih života. Zbog toga je Uzvišeni Allah, pored ostalih blagoslovljenih prilika (hajr sezona, odlikova- nih vremena) podario Muhamedovom, s.a.v.s., ummetu noć Kadr i učinio da ibadet učinjen u toj noći bude vredniji od tog istog ibadeta kada bi ga obavljali tokom hilja- du mjeseci u kojima nema noći Kadra. U tim okolnostima pripadnici našeg ummeta mogli bi učiniti onoliko dobročinstava koliko su činili pripadnici ranijih naroda za vrijeme svojih dugih života. Na taj način je Allah, dž.š., na nedostižno mudar način omogućio onima koji provedu noć Kadr u ibadetu i iskoriste ostale hajr sezone tokom lunarne godine, da dostignu pa čak i da prestignu ljude ranijih naroda u činjenju dobročinstava.     

Hvala Ti Uzvišeni Allahu na tom izuzetnom daru! Doista su Tvoja milost i dobrota neizmjerni! Neka si slavljen i hvaljen!

• Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: „Ko noć Kadr provede u ibadetu, žudeći za njom, a potom se ispostavi (utvrdi) da je ona ustvari i bila noć Kadr, biće mu oprošteni pri– jašnji i kasniji grijesi.“ (Imam Nesai bilježi sličnu predaju).
Rečeno je da lanac prenosilaca ovog hadisa ispunjava uvjete Muslima.

• Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Ko provede noć Kadr u ibadetu, čvrsto vje– rujući da mu je to dužnost i nadajući se samo Allahovoj nagradi, biće mu oprošteni prijašnji grijesi!” (Bilježe Buhari 35 i Muslim 760).

U ovom hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže da će vjernik koji provede noć Kadr u ibadetu, dakle za samo jednu noć, zaslužiti oprost prijašnjih grijeha. Time senaglaša- va iznimno velika vrijednost veličantvene noći Kadr. U njemu se ističe da će Allaho- vu nagradu zaslužiti onaj ko provede noć Kadr u ibadetu i koji se nada da će zaslužiti nagradu koju je On, s.v.t., obećao onima koji ovu noć provedu u ibadetu. Zbog toga vjernici provode noći zadnje trećine ramazana u ibadetu, jer svaka od njih može biti noć Kadr. To snažno podstiče vjernika da uporno traga za noći Kadr, da je provede u ibadetu Gospodaru (klanjanje nafile namaza, učenje Kur’ana, upućivanje dove, učenje zikra, davanje sadake) i zasluži obećanu nagradu.

ii) Noć Kadr je noć oprosta. Dokaz za to je hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s. u ko- jem je za noć Kadr rekao:“Ko noć Kadr provede u ibadetu, čvrsto vjerujući da mu je to dužnost i nadajući se samo Allahovoj nagradi, biće mu oprošteni prijašnji grijesi.” (Bilješi Buhari u svome Sahihu i Muslim br. 760).

f) Noć sudbine. Ovo je noć kojoj ne postoji ravna po veličini, značaju i utjecaju na život čovječanstva. Allahov Poslanik, njegovi ashabi i kasniji sljedbenici, pravilno su shvatili i primjenjivali u životu što je snažno utjecalo na povijest ljudskog roda i pro- mijenilo sudbinu čovječanstva. “U njoj se svaka mudra stvar raščlanjuje” (prema pri- jevodu akademika Enesa Karića), tj. u toj noći se stvorenjima određuju sudbine za narednu godinu i upisuju se oni koji će se roditi i oni koji će umrijeti, duljina životnog vijeka, opskrba, kako će živjeti, da li će biti siromašan ili bogat, kakva će iskušenja imati, u čemu će biti uspješan, a u čemu neuspješan.    

• Rekao je Ibn Abbas: “Možda čovjek namješta svoju posteljinu i zasijava usjeve, započinje dugoročne projekte a on je već upisan u noći Kadr među one koji će umrijeti u toj godini.”

i) To je najbolja noć tokom čitave godine jer je u njoj započelo objavljivanje Časnog Kur’ana. Učenjaci iz prvih generacija, među kojima su Ibn Abbas, Katade, Mudžahid i drugi, prenijeli su da je Kur’an objavljen u mubarek noći Kadr.

ii) Noć časti. Noć Kadr pokazuje čast da je čovjek dostojan i sposoban da uči i primi Allahovu Riječ i pretoči je u svakodnevni život. U ovoj veličanstvenoj noći je obzna- njeno da čovjek ne robuje nikome drugome nego samo Allahu, dž.š., što mu daje slo- bodu, poseban kvalitet i najveću počast!                                             

iii) Noć moći. Osoba koja se druži sa Kur’anom, redovno ga uči, razumijeva i prim- jenjuje u životu, koja je aktivna i odgovorna, posjeduje duhovnu snagu koja mu daje samopouzdanje da hrabro i uspješno korača kroz život, referirajući se na odlučnost: „S Božijom pomoći sve se može postići!“    

iv) Noć znanja. Kur’an od nas traži da budemo obrazovani, ustrajni i odlučni, da dok god smo živi stalno saznajemo i proširujemo svoje znanje, profesionalno i vjersko.               

v) Noć mira. Kur’an daruje čovjeku mir. Družeći se sa Kur’anom čovjek postaje mir- nije savjesti jer postaje svjestan svoje nemoći i Božije svemoći, svoje grešnosti i Bo- žije milosti, postaje svjestan Allaha i spreman da stvara harmoniju i lijep život u svo- joj porodici; da uvažava druge i postaje odgovoran na poslu i u društvu.           

vi) Noć dove. Uzvišeni Allah, iz Svoje neizmjerne milosti i dobrote, prima i uslišava dove Svojih iskrenih robova. U noći Kadra nebeske kapije su širom otvorene, jer bez- broj meleka silazi na Zemlju. U ovoj noći muslimani mole za oprost svojih grijeha i za milost Božiju na oba svijeta.                    

Ebu Hurejre prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., nakon što je nastupio mjesec ramazan održao predavanje i rekao: “Došao vam je mjesec ramazan, blagoslovljeni mjesec u kome vam je Allah propisao post. U njemu se otvaraju dženetske, a zatvaraju džehenemske kapije a šejtani su okovani. U njemu je jedna noć bolja od hiljadu mje- seci. Ko bude uskraćen njenog dobra, taj je, zaista, uskraćen, zato što je pobožnost provedena u njoj ravna pobožnosti u trajanju od hiljadu mjeseci.” (Bilježi Madžde od Enesa ibn Malika, br. 1644). 

Griješe oni muslimani koji smatraju da je dovoljno, da bi zaslužili izuzetnu nagradu za ibadete u noći Kadra samo otići u džamiju dvadeset sedme noći ramazana i “žrtvovati spavanje”. U pitanju je mnogo više! Ponajprije, u pitanju je trud i zalaganje da se pronađe ova veličanstvena noć, te da se cijela noć provede u ibadetu Stvoritelju.   vii) Vrijednosti veličanstvene noći Kadr su iznimno velike i mnogobrojne, da se ne mogu ni pobrojati.                                                                                                                                                                 

• Allah, dž.š., kaže:“Meleci i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake” (97.;4.). U noći Kadr meleci se spuštaju na Zemlju u većem broju nego u drugim noćima, obilaze one koji uče Kur’an, čine zikr i klanjaju te ih blagosi- ljaju do zore. 

viii) Noć Kadr je sigurna. Kaže Uzvišeni Allah:“Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane” (97.;5.). U njoj šejtan ne može navoditi na zlo niti ga činiti. U njoj se određuje koliko će ko živjeti i kakva će mu biti nafaka. U tom smislu Uzvišeni kaže: “U njoj se svaki mudri posao riješi.” (44.;4.)   

g) Od brojnih vrijednosti veličanstvene noći Kadr spomenimo još neke.   

i) Ona je na visokom stepenu kod Uzvišenog Allaha.

ii) U toj noći meleci se spuštaju u velikom broju, tako da njihov broj premašuje broj kamenčića na Zemlji.

iii) Postoji velika mogućnost da se ljudi spase od Vatre zbog dobrih djela koja čine u ovoj noći, ali i zbog milosti, oprosta.  

iv) Noć Kadr je apsolutno najbolja noć u godini. To je Blagoslovljena mubarek noć jer obiluje brojnim dobrima, posebnostima i odlikama.

v) Ko provede noć Kadr u ibadetu približio se Gospodaru i nada se njegovoj milosti i oprostu.  

vi) Musliman treba tražiti noć Kadr tako što će svaku noć zadnje trećine ramazana provesti u ibadetu (namaz, dova, zikr, učenje Kur’ana, itd.).

vii) Vrijednost noći Kadr odnosi se na vrijednost dobročinstva učinjenog u njoj, jer je ono bolje od istog tog dobročinstva obavljanog tokom hiljadu mjeseci u kojima nema noći Kadr.To je velika blagodat Uzvišenog Allaha i znak Njegove neizmjerne milosti!

viii) Allah je ovom ummetu podario veliko dobro time što im daje ovu mubarek noć u svakoj godini. Neka je neizmjerna hvala Uzvišenom Allahu na tom izuzetnom daru!     

ix) Neki učenjaci spominju da je noć Kadr data samo ovom ummetu, međutim, hadisi koji o tome govore su slabi, kao što su slabi i oni koji govore da je ova noć data i pri- jašnjim narodima i njihovim vjerovjesnicima. Hadis u kojem se spominje da je noć Kadr data samo ovom ummetu bilježi Malik u zbirci El-Muvetta 1/321, ne spominju-  ći lanac prenosilaca.

• En-Nevevi, nabrajajući posebnosti noći Kadra rekao je: “Ona je dodijeljena samo ovom ummetu, a nije bila kod onih prije i to je ispravno, općepoznato i potvrđeno kod svih učenjaka našega mezheba, kao i kod ostale uleme.” (El-Medžmu’, 6/457–458).    

• Među hadisima u kojima se navodi da je ova noć bila i u narodima prije nas jeste i hadis Ebu Zerra, r.a., u kojem kaže: “Upitao sam: ‘Je li ona prisutna sa vjerovjesni- cima dok su živi pa kad umru i ona nestaje, ili je ona do Sudnjeg dana?’ Poslanik, s.a.v.s., odgovori: ‘Ona je do Sudnjeg dana’.” Bilježe ga Ahmed 5/171 i en-Nesai u djelu El-Kubra 3427. El-Hakim ga je ocijenio vjerodostojnim.

• U Muslimovoj predaji navodi se: “Ko pogodi noć Kadr i provede je u namazu, vje– rujući (u njenu vrijednost) i nadajući se (nagradi kod Allaha), bit će mu oprošteni prijašnji grijesi.” Na ovu predaju oslanjaju se oni koji kažu da će vrijednosti noći Kadra dostići samo onaj kome ne promakne noć Kadr, ko je provede u ibadetu. Stoga,  musliman svaku noć zadnje trećine ramazana provodi u ibadetu, kao da je svaka od njih noć Kadr, jer to ona zaista i može biti.

h) Ramazansko vrijeme je odlikovano u smislu da neko dobročinstvo učinjeno tokom ramazana Allah, s.v.t., mnogostruko bolje nagrađuje nego to isto dobročinstvo učinje- no izvan ramazana.

i) Noć Kadr, u pogledu činjenja dobrih djela, vrjednija je od hiljadu mjeseci, što iznosi 83 godine i 4 mjeseca. Preciznije, dobra djela obavljena u noći Kadra vrijede više nego ta ista dobra djela obavljana svaki dan tokom hiljadu mjeseci u kojima nema te noći. To se pokazuje jednostavnim računom. Broj mjeseci 1000 podijeljeno sa 12 daje 83,33 godina. Nadalje 0,33 godina pomnoženo sa 12 daje 4 mjeseca. Prema tome 1000 mjeseci jednako je 83 godine i 4 mjeseca.

To znači da onaj ko provede noć Kadr u ibadetu Uzvišenom Allahu, imat će nagradu kao da je ibadet činio svaki dan tokom 83 godine i 4 mjeseca u kojima nema te noći. Na primjer, ko bude klanjao dva rekata u noći Kadr, računat će mu se kao da je kla- njao dva rekata svaki dan tokom hiljadu mjeseci u kojima nema te noći. Ili, onaj ko u noći Kadr udijeli sadaku od $10, računat će mu se kao da je svaki dan tokom hiljadu mjeseci, udjeljivao sadaku po $ 10. To iznos ukupno: Pritom se dobiva sljedeći iznos: 1000 mjeseci pomnoženo sa 30 (broj dana u mjesecu) pomnoženo sa $ 10 što daje $ 300.000. SubhanAllah! Kako se izuzetno uvećava ahiretska opskrba a time i prib- ližavanje Stvoritelju za samo jednu noć. Doista je veliku blagodat Uzvišeni podario ovom ummetu dajući mu svake godine veličanstvenu noć Kadr! 

j) Uzvišeni Allah je, iz Svoje neizmjerne dobrote i milosti, učinio post u ramazanu obaveznim a klanjanje teravije tokom ramazana dobrovoljnim ibadetom. To će se bolje razumijeti iz sljedećih primjera.                                                                                                                                                              

i) Onaj ko bude klanjao dva rekata nafile tokom ramazana (odlikovano vrijeme) raču- nat će mu se kao da je klanjao neki farz izvan ramazana.

ii) Ko bude udijelio sadaku tokom ramazana, računat će mu se kao da je udijelio oba- vezni zekat.                                    

iii) Onaj ko obavi farz u ramazanu, računa mu se kao da je obavio 70 far­zova u neodlikovano vrijeme. A koliko je to namaza ukupno?

Da bi to bilo jasnije, izračunajmo koliko namaza vrijedi jedan farz namaz obavljen u ramazanu. Prema propisu jedan farz namaz vrijedi kao 70 namaza obavljenih u neod- likovanom vremenu. Ako se broj 70 namaza pomnoži sa deset (prema ajetu: ”Ko uradi dobro djelo, biće deseterostruko nagrađen” (6.; 160)), dobiva se 700. Ukoliko se to obavi u džematu, dobiva se 27 puta više tj. 700 x 27 što daje 18.900 namaza. Dočim, onaj ko taj namaz obavi u džematu u neodlikovanom vremenu, imat će samo 27 namaza. Odnos brojeva 18.900 i 27, kazuje da farz namaz obavljen u ramazanu vrijedi kao 700 namaza obavljenih u neodlikovanom vremenu.

iv) Za potpunije razumjevanje postupka, neka čitalac izračuna koliko pet dnevnih na- maza obavljenih u ramazanskom odlikovanom vremenu u džematu vrijedi namaza! Odgovor je 3.500 namaza. Provjeri i obrazloži!

v) Do sada rečeno ukazuje na izuzetnu vrijednost ibadeta (nafila, zikr, učenje Kur’a- na, sadaka, dova, donošenje salavata na Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s.) učinjenog u ramazanskom odlikovanom vremenu, u odnosu na vrijednost tog ibadeta   učinjenog u neodlikovanom vremenu.

k) Vjernik ne bi smio dopustiti da ga šejtan zavede i spriječi da ode u svoju džamiju u ovoj veličanstvenoj noći činiti ibadet Uzvišenom Allahu. Pogotovo kada zna da je ra- mazansko vrijeme odlikovano pa je nagrada višestruko veća. To je izuzetna prilika da se za mali trud zaradi ogromna nagrada. Doista je mubarek ramazansko vrijeme toliko dragocjeno da se ni jedan trenutak tog vremena ne bi smjelo potrošiti na nevažne stvari.                                                           

i) Veličanstvena noć Kadr je najbolja prilika da vjernik uveća ahiretsku opskrbu i oteža vagu svojih dobrih djela, što ga podstiče i motivira da istraje u traženju noći Kadra i ci- jelu provede u ibadetu Stvoritelju svih svjetova! 

ii) Shvatanje da žena u periodu hajza i nifasa ne treba tragati za noći Kadra (poznato je da žena u periodu hajza i nifasa ne može ni postiti ni klanjati), je neispravno. Tačno je da žena u periodu hajza i nifasa ne može ni klanjati ni postiti, ali tačno je i to da ibadeti u veličanstvenoj noći Kadra, nisu ograničeni na namaz i post, već obuhvataju brojne druge ibadete koji nisu uvjetovani pravnom čistoćom. Žena u periodu hajza i nifasa može da čini zikr, da upućuje dove Uzvišenom Allahu za sve ovodunjalučke i ahiretske potrebe, te da uči Kur’an bez direktnog doticanja. Stoga, žena nema potrebe da uzima pilule kako bi odgodila nastupanje hajza, da bi mogla ibadetiti u noći Kadra.                  

2.1.1. Program za noć Kadra

Vjernik bi trebao poznavati najosnovnije propise vezane za noć Kadr kako bi se maksimalno okoristio činjenjem ibadeta Gospodaru u ovoj veličanstvenoj noći i zaslužio izuzetnu nagradu. Zbog iznimnog značaja noći Kadra podsjetimo se na osnovne propise obavljanja ibadeta u noći Kadra, koje bi trebao poznavati svaki musliman.        

 U obavljanju propisanih ibadeta u noći Kadra za koje je Gospodar obećao ogromnu nagradu, prvi korak je napraviti plan obavljanja propisanih ibadeta. Drugi korak je obaviti propisane ibadete na način kako je to propisano da bi se što više okoristili ramazanskim blagodatima, uvećali ahiretsku opskrbu i što više približili Stvoritelju.     

a) Želeći da našim čitaocima ne promakne veličanstvena noć Kadr, da je provedu u ibadetu i da zasluže propisanu nagradu i da se što bolje okoriste, nudimo primjer pro- grama ibadeta za ovu veličanstvenu noć.                                                                                                           

i) Pohvalno je da imam organizuje cjelonoćni program ibadeta u svojoj džamiji sa dže- matlijama. U tu svrhu nužno je pripremiti prostor, znati približan broj džematlija koji će tu noć provesti u džamiji, pripremiti iftar i mubarek doručak za zajednički sehur i sačiniti program vjerskih aktivnosti u toj noći. 

b) Najvažnije pitanje programa ibadeta za noć Kadr je pitanje koje propisane ibadete obavljati u toj noći i kako rasporediti vrijeme od iščekivanja jacije i teravije, sve do sabah namaza.

Propisani ibadeti koje je pohvalno obavljati u veličanstvenoj noći Kadra su nafila na- maz, zikr, dova, učenje Kur’ana, donošenje salavata na Poslanika, s.a.v.s., sadaka i sl.    

i) U iščekivanju namaza jacije i teravije pohvalno je spominjati Allaha i učiti Kur’an.

ii) Klanjanje propisanih namaza jacije i teravije može trajati 60 do 90 minuta).

iii) Prigodno predavanje o značaju i vrijednosti Noći kadr (15 do 20 minuta).                                                                                                                              
iv) Spominjanje i veličanje Allaha teučenje Kur’ana (do 30 minuta). 

v) Klanjanje nafile namaza i upućivanje dova, sve do pripreme za sehur.

vi) Odmor i priprema za sehur u trajanju 30 minuta.

vii) Klanjanje sabah namaza i odlazak kućama.                                                                            

Ovo je samo prijedlog za cjelonoćni program ibadeta u džamiji u noći Kadra koji se može mijenjati ovisno o uvjetima i prilagođavati situacijama.          

Molimo Uzvišenog Allaha da imame koji prigodnim podsjećanjem svojih džematlija o ovoj veličanstvenoj noći, prirede cjelonoćni ibadet u džamiji i provedu ovu blagos- lovljenu noć u ibadetu sa svojim džematlijama, uvede u džennet!   

• Posebna odlika noći Kadra spomenuta je u hadisu Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: “Došao vam je blagoslovljeni mjesec, u njemu je noć koja je bolja od hiljadu mjeseci. Kome bude uskraćeno dobro ove noći, uskraćeno mu je svako dobro, i postaće veliki nesretnik.“ (Bilježi Ibn Madža 1644).

Citirani hadis ukazuje da je nagrada koja se odnosi na noć Kadra, izuzetno velika. U hadisima Allahovog Poslanika govori se da je nagrada za onoga koji noć Kadr prove- de u ibadetu (učenje Kur’ana, klanjanje nafile, upućivanje dova, spominjanje i veliča- nje Gospodara, udjeljivanje sadake) oprost prijašnjih grijeha. Doista je to ogromna na- grada! Ima li bolje nagrade od ove?

c) Noć Kadr je Blagoslovljena noć. Stoga je vjernici nastoje provesti u ibadetu, da bi se što više približili Gospodaru i zaslužili Njegovu milost i oprost.

i) U ovoj veličanstvenoj noći određuju se i zapisuju sudbine svim stvorenjima za nare- dnu godinu. To je najbolja noć tokom čitave godine jer je u njoj započelo objavljiva- nje Časnog Kur’ana. 

ii) Preneseno je predanje da je Ebu Hurejre, r.a., bio u džihadu. Po završetku straža- renja svi borci su se razišli, samo je Ebu Hurejre, r.a., ostao da stražari. Kada su ga upitali zašto je ostao stražariti odgovorio je: ”Čuo sam da je Allahov Poslanik rekao: ‘Stajanje na Allahovom putu, makar jedan momenat, bolje je od stajanja u noći Kadra kod Crnog kamena.’”(Bejheki u Šuabul-iman, hadis br. 4286; Ibn Hiban u Sahihu, hadis br. 4603).

• Fudajl je kazao:″Kada čovjek kaže:Estagfirullah! time kao da je rekao: Poništi mi!″

• Jedan od naših učenjaka je rekao: ″Čovjek je između blagodati i grijeha, a ispraviti i jedno i drugo može se samo zahvalom i istigfarom.″

d) Podsjećamo čitaoca na hadise o posebnoj vrijednosti ibadeta u ramazanu. To su hadisi o ibadetima čije obavljanje tokom ramazana dovodi do oslobađanja (brisanja) prijašnjih grijeha.

•“Ko isposti ramazan, vjerujući da je to obaveza i nadajući se Allahovoj nagradi, Allah će mu oprostiti prijašnje grijehe.”(Bilježe Buhari. Vidjeti Buhari, Feth, br.37).

• “Ko klanja u ramazanu teraviju (noćni namaz) radi Allahovog zadovoljstva, vje- rujući i nadajući se obećanoj nagradi za to, biće mu oprošteni prijašnji grijesi!”  (Bilježi Buhari).

• “Ko provede noć Kadr u kijamu (klanjajući namaz), vjerujući da mu je to dužnost i nadajući se samo Allahovoj nagradi, biće mu oprošteni prijašnji (raniji) grijesi!” (Bilježe Buhari 4/221 i Muslim 1165).

U navedenim ajetima naglašava se izuzetna vrijednost ramazanskog posta, noćnog namaza i ogroman značaj noći Kadra. Oni ukazuju da su milost i dobrota Uzvišenog Allaha doista neizmjerni.  

2.1.2. Koje ibadete obavljati u noći Kadr?                                                                                                   

a) Od izuzetnog značaja pitanje koje ibadete obavljati u noći Kadra da bi ugrabili što više njenih blagodati! Dobra motivacija za odgovor na ovo važno pitanje, je dijalog meleka Džibrila, a.s. i Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

“ O, Muhammede, obavijesti me o Islamu! – reče Džibril, a.s. “Islam je da posvjedo– čiš da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov Poslanik, da obav– ljaš namaz, daješ zekat, postiš ramazan i hodočastiš Bejtullah, ako si u mogućnosti,” odgovori Allahov miljenik Muhammed, s.a.v.s. “ Obavijesti me o imanu! – reče Džib- ril, a.s. “Iman je da vjeruješ u Allaha, Njegove meleke, Njegove Knjige, Njegove Pos– lanike, Sudnji dan i da vjeruješ da je sve određeno, bilo dobro ili bilo zlo,” odgovori Muhammed, s.a.v.s. “Obavijesti me o Ihsanu (savršenstvu u vjeri)! reče Džibril, a.s. “Ihsan je da robuješ Allahu, kao da Ga vidiš jer, ako ti Njega ne vidiš, On tebe zaista vidi,” reče Allahov Poslanik, s.a.v.s.

i) Ovaj dijalog nudi nam važnu pouku. Naime, da bi čovjek mogao svjedočiti dva šehadeta i klanjati, on mora za to biti pripremljen. Prvo, mora postati musliman. Da bi čovjek postao musliman, on mora posvjedočiti šehadeta dva, obavljati namaz, davati zekat (ako je obavezan), postiti ramazan (ili se iskupiti, ako nije u mogućnosti postiti) i obaviti hadž (ako je u mogućnosti). Bez toga nema islama i bez toga niko ne može biti musliman. Dokaz za to su Njegove riječi:”Allah neće ukazati na pravi put onome koji u zlu pretjeruje i koji mnogo laže.” (40.; 28.)

Nakon prvog stepena (da čovjek postane musliman) dolazi drugi stepen, a to je iman. Naime, mogu ljudi biti muslimani, klanjati, postiti, ali to ih ne čini vjernicima. Kraće rečeno, svi muslimani nisu vjernici. Biti musliman znači biti pokoran Allahu. Musli- mani su sa islamom pokorni Allahu, dž.š., ali tek sa imanom su vjernici. Šta podrazu- mijeva vjerovanje u Allaha, meleke, knjige, poslanike, Sudnji dan i sve ostalo? To znači bojati se Allaha u pogledu grijeha, ispravno se ponašati, vjerovati u Objavu i njene propise, vjerovati u Poslanike i praktikovati njihove sunnete i pripremati se za Sudnji dan kao da će se sutra desiti. Kad se to postigne, ide se na treći stepen, a to je Ihsan (savršenstvo u vjeri), jer Poslanik, s.a.v.s., kaže:”Ihsan je da robuješ Allahu, kao da Ga vidiš jer, ako ti Njega ne vidiš, On tebe zaista vidi.”

To se ne postiže preko noći niti za godinu već pridržavanjem Alahovih naredbi i klonjenjem Njegovih zabrana dugi niz godina. To ukazuje da ako se dostigne stepen ihsan onda će i noć Kadr biti uključena pa će pitanje kako provesti noć Kadr da bi se što bolje okoristili, biti suvišno. To rješava teškoće onih muslimana koji se u noći Kadr pate da prouče neki zikr hiljadu puta (na licima im se vidi da im je dosadno) ili se muče da klanjaju noćni namaz jedva čekajući da sve to što prije završi.

ii) U čemu se ogleda to savršenstvo u vjeri? Naši čitaoci (kojima je namijenjen ovaj tekst) su sada već, inšallah, na trećem stepenu (ili bi trebali biti) i na tom stepenu trebaju činiti veća dobra djela od namaza, zikra i ostalog. Koja su to djela? Na to upućuje sljedeća predaja.

• Abdullah b. Mes’ud, r.a., prenosi da je pitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: ‘Koje je djelo najdraže Allahu?’ “ Rekao je: ‘Namaz u njegovo vrijeme.’ Upitao sam: ‘Koje nakon toga?’ Rekao je: ‘Dobročinstvo roditeljima.’ Ponovo sam upitao: ‘A koje nakon njega?’ Rekao je: ‘Džihad na Allahovom putu.’ Rekao je: ‘O ovome mi je pričao Allahov Poslanik, s.a.v.s., a da sam ga još zapitkivao, on bi mi odgovarao.’ (Buhari)

iii) Predaja ukazuje da je, hvala Uzvišenom Allahu, namaz u njegovo vrijeme već na prvom stepenu. A šta je sa dobročinstvom prema roditeljima kao najljepšem ibadetu?

Zar ne bi bilo divno da vjernik na Sudnjem danu na svom tasu vage nađe 5.000 godi- na dobročinstva prema roditeljima!? Rekli bismo, to je izuzetno puno, jer ko živi 5,000 godina? To je nedostižno! Zahvaljujući Allahovoj milosti i dobroti to se postiže za samo 60 noći Kadra provedenih u dobročinstvu prema roditeljima. Naime 5,000 : (1000: 12) daje 5,000: 83,33 što iznosi 60 noći Kadra. To nije mnogo jer roditelji su svoja leđa slomili i iskrivili podižući i hraneći svoju djecu! Kako bi se oni radovali i veselili da im njihova djeca izmasiraju ta iskrivljena i slomljena leđa? To Uzvišeni Allah izuzetno dobro nagrađuje.

iv) Esbahani bilježi od Ibn Omera, r.a., da je neki čovjek došao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i upitao: “Ko je najdraži Allahu, Allahov Poslaniče?” On odgovori: ‘Najdraži Allahu je onaj ko najviše koristi ljudima. Najdraže djelo Allahu je da uneseš radost u  srce muslimana tako što ćeš otkloniti od njega nedaću, dug mu vratiti ili mu glad uto– liti. Da pomognem bratu u njegovoj nevolji, nastavio je Poslanik, s.a.v.s., draže mi je nego da budem u i’tikafu cijeli mjesec u ovoj mojoj džamiji. Onaj ko ide sa ciljem da pomogne svom bratu, Allah će mu stope učvrstiti na dan kada drugi budu posrtali.’
To je treći stepen: savršenstvo u vjeri, a Allah najbolje zna!       

c) Blagoslovljena noć Kadr ima brojne posebnosti i blagodati. Spomenimo samo neke od njih, jer ih sve nije moguće pobrojati.        

i) U noći Kadr počela je objava Časnog Kur’ana.

 ii) U toj noći veliki broj meleka koje predvodi Džibril, a.s. spušta se na Zemlju da pri- sustvuju namazu sa klanjačima u džamijama.

iii) Noć Kadr je najvrednija noć tokom cijele godine u smislu vrijednosti dobročinsta- va učinjenih u noći Kadr. Naime, Uzvišeni Allah učinio je da dobročinstvo učinjeno u toj noći je vrjednije od istog tog dobročinstva obavljenog svakodnevno tokom hiljadu mjeseci, što je 83 godine i 4 mjeseca.             

iv) Noć Kadr je posebna noć. To je noć najbolja za ibadet u cijeloj lunarnoj godini. U ovoj noći Stvoritelj određuje koliko će ko živjeti, kada će ko umrijeti i kakva će biti čija nafaka tokom naredne godine. U noći Kadr, po emeru Uzvišenog Allaha, meleci zapisuju sve šta će se dogoditi tokom iduće godine (ko će se u idućoj godini roditi, ko će umrijeti, ko će se oženiti, razboljeti i sl.) U tom smislu treba razumijeti Njegov go- vor: “U njoj se svaki mudri posao riješi.” 

d) Noć Kadr je veličanstvena noć koju je Uzvišeni Allah posebno odlikovao u smislu da dobročinstva koja vjernik obavi u noći Kadr, su vrjednija nego dobročinstva koja bi vjernik obavljao tokom hiljadu mjeseci u kojima nema noći Kadra. To će reći da je ibadet u ovoj noći vredniji od ibadeta tokom hiljadu mjeseci u kojima nema ove noći.   • Imam Eš-Ševkani, navodi da su mnogi komentatori Kur’ana kazali: ‘Koje god djelo se obavi u noći Kadr ono je vrijednije od tog djela koje bi obavljali tokom hiljadu mjeseci u kojima nema noći Kadr. (Fethul-Kadir: 5/633)

Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “Ko provede noć Kadr sa imanom, nadajući se nagradama, bit će mu oprošteni svi prijašnji grijesi! (Buhari 1910 i Muslim 760.)

Stoga se samo po sebi nameće krucijalno pitanje – koje ibadete je najbolje obavljati u noći Kadra?   

e) Ulema preporučujeda je u noći Kadra najbolje činiti sljedeće ibadete.           

i) Učenje Kur’ana u noći Kadra. S obziroma da je u toj noći počela objava Kur’ana, veoma je pohvalno, naročito u posljednjih deset dana ramazana, što više učiti Kur’an i o njemu razmišljati. U takvom ozračju moguće je shvatiti i razumijeti vrijednost veli- čanstvene noći Kadra i shvatiti pravi smisao poruke da se Kur’an objavljuje čovječan- stvu kao uputa, kao propis i kao način života.

i) Ulema smatra da je u noći Kadra najbolje obavljati propisane namaze. Prema vaktiji to je jacija, učenje Kur’ana, dove, zikr, davanje sadake, pokajanje, nafile namaza i donošenje salavata na Allahovog Poslanika, s.a.v.s.                                                                                                                 

f) Nafila namaz u noći Kadra. Većinu dragocjenog vremena u noći Kadr treba posve- titi klanjanju nafile namaza. Obavlja se kao obični noćni namaz: dva po dva rekata a završava sa vitr-namazom (jedan, tri ili pet rekata). Na svakom rekatu u noći Kadra pohvalno je učiti suru Inna enzelnahu jedanput i suru Kul huvallahu tri puta, i nakon svaka dva rekata predavati selam. Broj rekata nafile u noći Kadra nije ograničen. Mora se voditi računa da se ne izostave ibadeti: učenje Kur’ana, zikr, dova, sadaka i donošenje salavata na Allahovog Poslanika, s.a.v.s.      

i) Dozvoljeno je cijelu noć Kadr provesti u namazu (klanjati nafilu namaz).       

ii) Stajanje u namazu u noći Kadra je na najvišem stepenu kod Uzvišenog Allaha, a naročito ako je to stajanje na odlikovanom mjestu u haremu Kabe u Mekki, gdje je namaz vrjedniji od stotinu hiljada namaza obavljenih na neodlikovanom mjestu.

iii) U predajama stoji da je posebno pohvalno u neparnim noćima zadnje trećine ramazana učiti zikr i upućivati dove Stvoritelju.                                                                                           

iv) Iskreno pokajanje u noći Kadra, donosi oprost od grijeha za narednu godinu.

g) Dova i zikr. U noći Kadra Uzvišeni Allah prima dove. Stoga su grješnici koji se pokaju u ovoj noći na velikom dobitku jer će se izuzetno okoristili.                                                

i) Podsjećamo na posebnu dovu koju je pohvalno učiti u ovoj veličanstvenoj noći.

Od ‘Aiše, r.a., prenosi se da je upitala: “Allahov Poslaniče, kada bih znala koja od noći je noć Kadr, koju bih dovu učila Allahu u toj noći?” Poslanik, s.a.v.s., je odgovo- rio:“Reci: ‘Allāhumme inneke ‘afuvvun kerı̄mun tuhibbul-‘afve fa’fu ‘annı̄!’” (Allahu  moj, zaista Ti si, doista, Onaj koji mnogo prašta i plemenit si, voliš da praštaš pa Te molim oprosti i meni!” (Tirmizi 3760, Ibn Madža 3850)

• Učenjaci kažu: “Pohvalno je što više upućivati ovu dovu, učiti Kur’an kao i ostale zikrove i dove koji su vjerom propisani.”

Hadis ukazuje na posebnu vrijednost noći Kadra, na ažurnost majke vjernika Aiše, r.a., u traženju te noći i naglašava da će dova najprije u ovoj noći biti uslišana. Hadis bilje- ži Tirmizi 3513, Ibn Madža 3850, Nesai 10708 i Ahmed 6/171. Preporučuje se da se dova uči kratko, sažeto i razumljivo. Posebno se ističe vrijednost praštanja ljudima jer Uzvišeni Allah voli praštanje i one koji ljudima praštaju. To upućuje da su učenje do- ve Allahu i učenje zikra u noći Kadra propisani ibadeti.    

•Imam Šafija je rekao: “U danu uoči noći Kadra treba se truditi u ibadetu kao i u noći Kadra.” On dalje veli: “Lijepo je u toj noći što više upućivati dove za opću dobrobit muslimana, jer je to ono po čemu postupaju dobri i učeni Allahovi robovi.”

• Uzvišeni Allah kaže: “A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na pravome putu.” (2.;186.)                            

h) Učenje Kur’ana. Mjesec ramazan općenito je mjesec druženja sa Kur’anom, naro- čito u noći Kadra, kada je ibadet višestruko bolji i vredniji.                                                            

i) Učenje Kur’ana u ovoj blagoslovljenoj noći se višestruko nagrađuje, jer ramazan je mjesec objave Kur’ana. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je podsjećao ashabe a preko njih i cijeli ummet da noć Kadra provedu u ibadetu. Savjetovao je da se u noćnom namazu duže uči Kur’an na kijamu, duže ostane na ruku’u i na sedždi te da se uči zikr. Oni ko- ji ne znaju mnogo Kur’ana napamet, neka uče kraće sure koje znaju napamet i neka ih dosta puta ponavljaju. Također je savjetovao da se skrušeno uče dove za oprost grije- ha, za roditelje, za bolesne i za cijeli ummet.

ii) Ramazan je mjesec Kur’ana. Dokaz za to su Allahove riječi:„U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravoga puta i razlikovanja dobra od zla.“ (2.;185.)  

Pohvalno je što više vremena u ramazanu provesti učeći i slušajući Kur’an, čitajući prijevod značenja ili knjige tefsira. Pohvalno je nositi sa sobom džepni primjerak Kur’ana ili snimljeno učenje Kur’ana na mobitelu i čim se ukaže prilika učiti, slušati i  razmišljati o onome što nam Gospodar poručuje.       

j) Sadaka u noći Kadr

Ibadet sadake u neparnim noćima zadnje trećine ramazana a naročito u noći Kadra, ima iznimno veliku vrijednost kod Gospodara. Naime, ako se vjernik sjeti nekoga da mu pomogne i spasi ga sadakom u ovoj veličanstvenoj noći i Allah će se njega sjetiti i spasiti ga kad bude u nekoj nevolji. Svjedočili smo da kad neko “dobro prođe” ili sa minimalnim posljedicama u nekoj opasnoj nesreći, ljudi kažu:”Sadaka ga spasila” ili “Udijelio je dobru sadaku”. Pritom se misli na značenje: “Allah ga je spasio jer je i on svojom sadakom nekoga spasio.”

i) Posebno nastojati udijeliti sadaku u neparnim noćima zadnje trećine ramazana, budući da svaka od njih može biti noć Kadra. Prije nego nastupi zadnja trećina ra- mazana, odvajati po dolar ili dva svaki dan i udijeliti ih u neparnim noćima zadnje trećine ramazana: 21., 23., 25., 27. i 29. noć ramazana. Jedna od tih noći je, prema navedenim hadisima, noć Kadra, koja na taj način neće promaknuti a davalac sadake zaslužiće veliku nagradu. To će se bolje razumijeti iz sljedećih primjera.

ii) Onaj ko u noći Kadr, udijeli jedan dolar sadake, prema ajetu “noć Kadr je bolja  od hiljadu mjeseci (97.; 3.), imaće nagradu kao da je tokom hiljadu mjeseci (koji ne sadrže noć Kadr) udjeljivao svaki dan po jedan dolar. Lahko se pokazuje da to iznosi $ 30.000. To se dobiva tako da se 1000 mjeseci pomnoži sa brojem dana u mjesecu i to pomnoži sa iznosom sadake, u ovom slučaju, jedan dolar. Drugim riječima, jedan dolar sadake udijeljene u noći Kadr vrjedniji je od sadake udijeljivane u neodlikova- nom vremenu tokom hiljadu mjeseci, svaki dan po jedan dolar, što ukupno iznosi $ 30.000. Simbolički:

iii) Na isti način saznajemo da namaz obavljen u noći Kadra vrijedi kao 30.000 nama- za obavljenih u neodlikovanim noćima tokom hiljadu mjeseci. Također, ibadeti kao što su učenje Kur’ana, dova, teoba, zikr, salavati na Poslanika, s.a.v.s., obavljeni u noći Kadra vrjedniji su nego da te ibadete obavljamo svaki dan tokom hiljadu mjese- ci, a što iznosi 30.000 tih ibadeta.

l) Mjesec ramazan je Blagoslovljeno vrijeme u kojem Allah višestruko nagrađuje do- bročinstva. Naročita vrijednost ove noći je da vjernici koji ovu veličanstvenu noć pro- vedu u ibadetu, izuzetno mnogo otežaju vagu svojih dobrih djela, približe se Stvori- telju i zasluže izuzetnu nagradu! 

i) U noći Kadra nikakvo zlo se ne dešava. Dokaz za to su Allahove riječi: “Mir (sigur- nost) je u njoj sve dok zora ne svane.” (97.; 5.). U njoj se meleci spuštaju na Zemlju predvođeni Džibrilom, a.s. Meleci ne silaze na Zemlju osim sa velikim dobrom i u  posebnim prilikama. 

Gospodaru naš, pomogni nam da provedemo ovih zadnjih deset dana ramazana u ibadetu, u pokor– nosti Tebi i da činimo što više dobrih djela! Gospodaru naš, daruj nam Tvoju milost i oprost i saču– vaj nas od Tvoje kazne, kaburske kušnje i džehennemske vatre i uvedi nas u džennet Firedus, tako Ti Tvoje neizmjerne milosti! Amin.

2.1.3. Kako najbolje iskoristiti noć Kadr?     

Budući da se noć Kadr pojavljuje jedanput godišnje i da je to jedinstvena prilika da se za dobročinstvo obavljeno u toku jedne noći zasluži veća nagrada nego da to isto dob- ročinstvo obavljamo tokom hiljadu mjeseci u kojima nema te noći, to je posebno važ- no maksimalno iskoristiti blagodati ove veličanstvene noći.                                                                                                         

a) Hvala Allahu na neizmjernoj milosti koju nam pruža na zadivljujuće načine kako bismo za kratko vrijeme zaslužili izuzetno veliku nagradu, uvećali našu ahiretsku opskrbu, otežali vagu dobrih djela i približili se Gospodaru. 

Imam Eš-Ševkani, Allah mu se smilovao, u svom komentaru ajeta:“Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci (97.; 3.) rekao je da je noć Kadr vrijednija od hiljadu mjeseci zato što se u ranijim narodima pobožnjakom smatrao onaj musliman koji bi za vrijeme bo- ravka na dunjaluku činio ibadet Allahu barem hiljadu mjeseci a to, kako je već poka- zano u ovom tekstu, iznosi 83 godine i 4 mjeseca.

i) Preneseno je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zapazio da je životni vijek njegovog ummeta višestruko kraći od pripadnika prijašnjih naroda pa se pobojao da oni neće moći dostići učiniti jednako mnogo dobrih djela kao pripadnici naroda koji su višes- truko dulje živjeli. Zbog toga mu je Allah podario noć Kadr koja je bolja od hiljadu mjeseci u kojima nema noći Kadr. Preciznije, djela učinjena u noći Kadr su bolja od tih istih djela koja bi učinili tokom hiljadu mjeseci u kojima nema noći Kadr.

b) Kako će vjernik provesti zadnju trećinu ramazana da bi se što bolje okoristio? U posljednjih deset dana ramazana nalazi se noć Kadr, noć koja je bolja od hiljadu mje- seci. Zbog toga je muslimanima propisano da borave u i’tikafu (boravak u džamiji u zadnjoj trećini ramazana) kako im ne bi promakla ova veličanstvena noć i ogromna nagrada. Tako je činio Allahov Poslanik, s.a.v.s. Tražio je noć Kadr u zadnjoj trećini ramazana boraveći u i’tkafu, te bi preporučio svom ummetu, da, ko može neka prove- de zadnju trećinu ramazana u ‘itikafu.                                                                                                       

• Allahov Poslanik, s.a.v.s., je govorio: “Ako nisi u mogućnosti da provedeš čitavu zadnju trećinu ramazana u i’tikafu, onda provedi onoliko dana koliko možeš. A ako  ne možeš uopšte biti u i’tikafu, onda potrudi se da zadnjih deset dana ramazana pro- vedeš u ibadetu i pokornosti klanjanjem namaza, učenjem Kur’ana, činjenjem zikra i učenjem dove. Pohvalno je po danu odmarati se da bi mogao tokom noći ibadetiti.”   

• “Noći posljednje trećine ramazana su nesumljivo najvrijednije i najveličanstvenije noći u toku cijele godine. Zbog toga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., kako je prenijela Aiša, r.a., činio ibadet u tim noćima mnogo više nego u bilo kojim drugim.” (Bilježe Muslim i Tirmizi). Dokaz za to je hadis:”Vjerovjesnik, s.a.v.s., bi cijele noći zadnje trećine ramazana provodio u ibadetu i veoma malo bi spavao.” (Muttefekun alejhi). 

i) Imam Tirimizi, bilježi da je Poslanik, s.a.v.s., budio članove porodice da provedu ovu veličanstvenu noć u ibadetu Gospodaru. Preporučivao je ashabima a preko njih i čitavom ummetu da noć Kadr traže u zadnjoj trećini ramazana.       

ii) Allahova je nedostižna mudrost da je noć Kadr ostala skrivena. Njegov miljenik Poslanik, s.a.v.s., nije otkrio ashabima koja je to noć. Rekao je da je traže u zadnjih deset noći ramazana a u kojoj od noći zadnje trećine ramazana se nalazi noć Kadra  ostalo je skriveno.                 

• Preneseno je da je Aiša, r.a., rekla: “Poslanik, s.a.v.s., je bio u i’tikafu za vrijeme zadnje trećine ramazana i govorio: ‘Tražite noć Kadra u zadnjoj trećini ramazana.‘” (Hadis bilježe Buhari, Muslim i Ahmed).

• U drugoj prilici, želeći olakšati vjernicima traženje noći Kadra, kako bi je što više vjernika provelo u ibadetu Gospodaru i okoristilo se, rekao je: “Tražite noć Kadr u neparnim noćima zadnjih deset dana ramazana!” (Hadis bilježi Buhari).

c) Na postače se u noći Kadra spuštaju smiraj i spokoj zbog pokornosti i mnoštva iba- deta koje oni čine Gospodaru. Odatle se mogu uzeti brojne pouke.                                                                                                               

S obzirom da njeno vrijeme nije precizno određeno, vjernici se pridržavaju prakse Poslanika, s.a.v.s., jer je on, s.a.v.s., uzor muslimanima u svemu, te nastoje posljednjih deset dana ramazana provesti u molitvi, klanjati dodatne namaze, učiti Kuran, činiti dobra djela i moliti Alaha za oprost grijeha. U dvadeset sedmoj noći ramazana koja se u džamijama diljem svijeta obilježava kao noć Kadr, čitavu noć do zore muslimani provode u molitvi i činjenju ibadeta Gospodaru.

i) Islamski učenjaci tvrde da je točno vrijeme nastupanja ove noći tajna, iz razloga da bi se vjernike podstaklo da što više vremena u noćima zadnje trećine ramazana provedu u ibadetu, kako bi se što više približili Stvoritelju, uvećali svoju ahiretsku opskrbu i zaslužili Allahovu milost.

ii) Allah je podario veliko dobro islamskom ummetu, darujući mu svakog ramazana veličanstvenu noć Kadra omogućivši im da na taj način uvećaju svoja dobra djela i približe se svom Gospodaru.

iii) Noć Kadr obiluje brojnim, posebnostima i odlikama. Ona je Blagoslovljena noć. Zbog toga se u ovoj noći spušta na Zemlju Allahova milost i mnogo meleka silazi na Zemlju i obilaze klanjače koji obavljaju namaze, uče Kur’an, čine zikr i sve ih blago- siljaju do zore. Sve one koji traže znanje u toj noći meleci čuvaju i iz poštovanja nose ih na svojim krilima.

iv) Kur’an je u cjelini spušten na dunjalučko nebo (najniže i nama najbliže nebo) u noći Kadra, a odatle po potrebi i razvoju ljudske svijesti, u toku narednih 23 godine, posredstvom meleka Džibrila, a.s., postepeno objavljivan i dostavljan Allahovom poslaniku, Muhammedu, s.a.v.s., a preko njega cijelom čovječanstvu.

v) Zbog iznimno vrijedne nagrade, treba se dobro potruditi da ne promakne veličanst- vena noć Kadr. To je izuzetna prilika da se sa malo truda zasluži ogromna nagrada.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., namjerno nije otkrio ashabima kada je noć Kadr. Bojao se da bi ashabi samo tu odabranu noć proveli u ibadetu a ostale noći zapostavili. Želio je da provedu u ibadetu sve neparne noći u zadnjoj trećini ramazana kako bi se iznimno dobro okoristili, proveli noć Kadr u ibadetu i približili se Gosodaru.

vi) Ulema je uložila mnogo truda da pojasni citirane ajete sure Kadr. Pojašnjavajući ajet: “Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadr”, islamski učenjaci tumače da je ob- java Časnog Kur’ana započela u blagoslovljenoj noći Kadr. U ajetu:“A šta ti misliš šta je noć Kadr? veliča se značaj noći Kadra. Naime, kada Allah počinje govor sa ve ma edrake? (šta ti misliš?) On, s.v.t., time skreće pažnju onome kome se obraća na nešto što je posebno važno. Na taj način Allah želi ukazati da to ljudi ne mogu shvatiti niti razumijeti (jer im je Stvoritelj dao ograničeno razumjevanje) i da to jedino On Uzvišeni zna! Stoga su ashabi u takvim situacijama i okolnostima odgovarali:“Allah i Njegov poslanik najbolje znaju.”                                                                                                           

vii) Prenesena je predaja da se jedan pripadnik Benu Israila borio na Allahovom putu hiljadu mjeseci, što iznosi 83 godine i 4 mjeseca. Ashabi su bili fascinirani tim podvi- gom pa je Allah objavio ajet: “Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci”, ukazujući da je ibadet obavljen u noći Kadr bolji od tog istog ibadeta obavljan tokom hiljadu mjeseci u kojima nema te noći!                   

Uzvišeni Allahu, molim Te za oprost, milost i džennet. Primi moje ibadete i oprosti mi moje grijehe. Učini me iskrenim, da svako moje djelo bude samo radi Tebe i približavanja Tebi. Molim Te Uzvišeni Allahu očisti moje srce, sačuvaj me zla i primi moja dobra djela. Uzvišeni Allahu, samo Tebi robujem, na Tebe se oslanjam i od Tebe pomoć tražim. Ti si moj jedini zaštitnik. Učini da ti budem potpuno odan i da samo Tebi činim ibadet, tako Ti Tvoje neizmjerne dobrote i milosti.  Allahumme amin.

BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN

Hadži Mehmed prof. dr. Oručević i Hadži Maše Jukić,

April, 2022. godine  

Senad Agić

U ime Allaha, Milostivoga, Samilosnoga.

Sva hvala i zahvala pripada Allahu, salavat i selam na našeg poslanika Muhammeda, njegovu porodicu, i plemenite ashabe.

O Allahu, oprosti mi grijehe moje,  priznajem Ti svoje greške. Znam da je odgajanje djece težak zadatak, zato se ponizno okrećem Tebi i tražim pomoć. Podari mi znanja, mudrosti i sabura.
O Allahu, djecu si mi u emanet ostavio da ih čuvam i odgajam onako kako si Ti zadovoljan. Pomozi mi da tu zadaću obavim na najbolji način.
Pomozi mi gdje mi je pomoć potrebna, popravi moje stanje, opskrbi me mudrošću i saburom, očisti moj nijjet tako da sva moja djela budu samo u Tvoje Ime.
O Allahu, pomozi mi da budem dobar uzor svojoj djeci, da im budem uzor u vjeri i dunjaluku; učini da ja i moji potomci budemo dobri vjernici, da obavljamo namaz, učimo Kur’an, postimo, dajemo zekat, i pomažemo siromašne i bolesne.
O Allahu, Ti znaš šta je potrebno mojoj djeci. Pomozi nas da činimo dove za njih i zaštiti ih od svakog zla. O Allahu, sačuvaj njihova tijela, srca, umove i osjećaje od svakog zla i štete.
O Allahu, molim Te da mi djecu zaštitiš od nesreća, povreda, teških bolesti, i svakog drugog oblika štete.
O Allahu, molim Te da mojoj djeci podariš dobro društvo – vršnjake koji će im pomoći da Tebe vole, Tebe obožavaju i da se Tebi pokoravaju.
O Allahu, podari mojoj djeci uputu i srca koja vole da Te spominju. Udalji ih od oholosti, ponosa, licemjerstva, pohlepe, škrtosti i činjenja grijeha.
O Allahu, podari mojoj djeci sposobnost da donose dobre odluke i neka ih uvijek privlače samo dobre i hajirli stvari.
O Allahu, molim Te da moja djeca nikad ne skrenu s Pravog puta, i da im podariš lijepu budućnost.
O Allahu, zaštiti moju djecu od zlih jezika i pogleda, od zla šejtana i džinna.
O Allahu, uputi moju djecu da obavljaju namaz i da budu pokorni Tebi, da slijede praksu Poslanika, a.s., i da svoje roditelje štuju sve do smrti.
O Allahu, molim te da mi uputiš djecu da vole, poštuju, cijene i lijepo se ophode prema drugim ljudima i među sobom.
O Allahu, molim te da sa svojom djecom proživim lijepe trenutke dok god živimo na ovom svijetu i da nas ponovo spojiš zajedno u vrtovima Dženneta. Amin.

Prijedlog dove u noći Kadra na našem jeziku. Imajte u vidu ovaj hadis:

“Allah je ljut na one koji od njega ne traže ništa.” (Tirmizi).

1. Allahu moj, molim Te oprosti mi sve loše stvari koje sam činio i nastavljam činiti. Pomozi mi da se klonim svega što nije u redu i povećaj mi iskrenost. Amin!

2. Allahu moj, neka svaki aspekt mog života bude za Tebe i u službi Tvojih stvorenja. Molim Te, ukloni sve moje pogrešne namjere i ciljeve. Amin!

3. Milostivi Bože, spasi čovječanstvo od toga da bude sam sebi neprijatelj. Zaštitite svoje robove od ugnjetavanja. Spasi narod Palestine, Kašmira, Burme, Kine, Kosova i Bosne od unutarnjih i vanjskih ugnjetavača i daj im pravdu. Zaštiti nas sve od nasilja, straha i opasnosti, ti si naš Zaštitnik. Amin!

4. Allahu Voljeni, dopusti mi da Te volim onako kako Ti to zaslužuješ i dopusti mi da Te se bojim onako kako Ti to zaslužuješ. Amin!

5. Allahu Sveznajući, povećaj mi znanje, ali neka to znanje bude s iskrenošću, ne tražeći slavu, slavu, status i materijalno bogatstvo. Neka to znanje služi Tvom cilju na način koji Ti primaš i neka koristi čovječanstvu. Amin!

6. O Allahu Milostivi, molim Te da pružiš Svoju milost mojoj i djeci cijeloga svijeta. Okruženi su velikim iskušenjema i haramima. Zaštiti ih, Gospodaru, od svih zlih utjecaja koji su oko njih. Daj im prijatelje koji će osnažiti njihovu vjeru i pomoći im da ostanu na ispravnom putu. Amin!

7. Allahu Svemilosni, vodi me da tražim znanje o Tebi i Tvojo vjeri islamu od onih koji su iskreni, koji posjeduju ispravno islamsko znanje, koji su umjereni i nježni, koji nisu grubi i nestrpljivi sa mnom, koji razumiju moju prošlost, moju situaciju kao muslimana u ovoj zemlji, i u ovo vrijeme. Amin!

8. Alahu moj, ne dopusti mi da se ikad okrenem od Tebe, bez obzira na to s koliko me iskušenja i poteškoća testirao. Neka ove poteškoće služe da me učine jačim muslimanom i iskrenijim prema Tebi. Amin!

9. Allahu dragi, blagoslovi i pomozi naše učenjake i vođe koji nastoje uspostaviti islam na ovom svijetu onako kako je to svojim životom pokazao Tvoj voljeni Poslanik Muhammed a.s. Amin!

10. Blagoslovi i nagradi sve one koji su me naučili o Tebi i islamu. Amin!

11. Daj mi sposobnost da oprostim svima onima koji su me povrijedili riječju ili djelom. Amin!

12.Allahu Svemogući, otvori put za mog sina da se oženi što je prije moguće. Neka se oženi sestrom koja je iskrena i odana Tebi i koja je prava prilika za njega. Amin!

13.Allahu Milosrdni, otvori put za moju kćer da se uda što je prije moguće. Neka se uda za brata koji je iskren i odan Tebi i koji je prava prilika za nju. Amin!

14.Pravedni Bože, pomozi siročad i siromašne gdje god se nalazili, posebno sada u Burmi i Kini. Daj mi sredstva, volju i sposobnost da učinim sve što mogu za njih. Amin!

15.Dragi Bože, sačuvaj naše tinejdžere od svih iskušenja nemorala, droge, alkohola i svih ostalih harama u našem društvu. Amin!

16.Očisti mi, Bože, srce od bolesti arogancije i ponosa i dopusti da umrem kao jedan od iskrenih i skromnih muslimana. Amin!

17.O Allahu, otvori mi put da što prije obavim Hadž, kako bih mogao ispuniti svoju petu obavezu prema Tebi. Amin!

18.O Darežljivi Allahu, blagoslovi i nagradi našu braću i sestre, koji su uvijek u našoj džamiji da u naše ime poduzimaju projekate s kojima si Ti zadovoljan i koji rade na održavanju naše džamije nakon što svi ostali odu i za sobom ostave nered. Amin!

19.MIlostivi Allahu, ne dopusti da u ovoj noći zaboravimo sve one vakife koji su omogućili kupovinu ovog objekta, kao i naše voljene koji su preselili na Drugi svijet. Molimo Te da ih pomiluješ, da ih obaspeš blagoslovima i da im oprostiš. Amin!

Senad Agić

Podsvjesni um, sa stanovišta moderne psihologije, možemo porediti sa spremištem u koje odlažemo svoje misli za koje svijest vjeruje da su autentične, tačne i pouzdane. Podsvijest je i mnogo više od toga. Iz islamske perspektive ona je srce (qalb), jer sadrži i ono što svjesnom umu nije poznato.

Čovjek je onakav kakvi su stanje i sadržaj ovog spremišta, posude, tojest, srca ili podsvjesnog uma. Svakom od nas je dat jedan um, koji posjeduje dva svojstva, dvije funkcije. Svijest i podsvijest; budni um i uspavani um; racio i srce; površinski i dubinski um; muški princip i ženski princip. Podsvijest prihvata ideje iz svijesti, na preporuku svijesti. Psiholozi i psihijatri tvrde da svaki prelazak misli iz svijesti u podsvijest prati određeni kemijski proces u ćelijama mozga. Svijest vrši izbor onog što će pridodati vrijednostima podsvijesti (srce), koja automatski preuzima ono u što svijest povjeruje. Svijest prosijava, sadi i sije, a podsvijest (srce) prihvata svako sjeme, bilo dobro ili loše, usvaja svaku prosijanu misao, bila dobra ili loša, korisna ili štetna, pozitivna ili negativna, konstruktivna ili destruktivna. Ako laž prihvatite za istinu i smjestite u podsvijest, ona će je prihvatiti i potrudit se da ostvari odgovarajući rezultat. Kada za nekog usljed njegovog ružnog i nedoličnog ponašanja nazovemo nenormalnim ili bolesnim, mi ustvari nenormalnom proglašavamo njegovu bolesnu podsvijest. Stoga je uloga vjere nezamjenjiva u procesu formiranja kvalitetne i stabilne podsvijesti (srca).

Da bismo u interpretativni islamski diskurs uveli pitanje svijesti i podsvijesti, navest ćemo 49. kur’anski ajet iz 14. sure Fatir:

Neki beduini govore: “Mi vjerujemo!” Reci: ‘Vi ne vjerujete, ali recite’: ’Mi se pokoravamo!’, jer u srca vaša prava vjera još nije ušla. (Kur’an, 49:14)

Islamski teolog psiholog bi ovaj ajet mogao interpretativno prevesti slijedećim riječima:

Neki beduini govore: “Mi vjerujemo!” Reci (Muhammede a.s.): ‘Vi ne vjerujete, ali recite’: ‘Mi smo prihvatili Islam (sviješću, površnim umom, aklom, objektivnim umom), jer u srca vaša, (u podsvijest vašu, u vaš dubinski um, u kalb, u subjektivni um), prava vjera (iman) još nije ušla.

Iz navedenog razabiremo da Islam direktnije korespondira sa sviješću, aklom ili površnim umom, a iman sa podsviješću, srcem ili dubinskim umom.

Podsvijest se u literaturi naziva još i subjektivnim umom. To je zato što se ovdje radi o dijelu ljudskog uma koji izbija u prvi plan kada objektivni um ili svijest zadrijema ili je u stanju mirovanja, ili su mu mogućnosti funkcioniranja, zbog starosti, bola, velikog uzbuđenja ili npr. straha, znatno umanjene, onda kada objektivna čula postaju pasivna usljed pospanosti, umora ili iscrpljenosti. Stoga je od velike važnosti da se u ovu zdjelu, u podsvijest (srce) urezuju i smještaju pozitivne, istinite, konstruktivne i miroljubive misli.

Srce je šesto čulo

Podsvijest (srce) je svakako mnogo više nego što smo ikada mogli pretpostaviti. Njena moć je nesaglediva, jer je povezana sa Božijom inteligencijom. Ona je, kako se navodi, dala znak srcu za početak života svakog od nas. Ona reguliše rad vitalnih organa i funkcija organizma, jer ona nikada ne spava. Krvotok, rad srca, pluća, probava, lučenje žlijezda ne prestaju ni dok mi spavamo, jer podsvijest koja ih reguliše i nadzire ne spava. Zar nije fascinantno da će vaše srce ove godine obaviti 40 miliona otkucaja bez ijednog jedinog angažmana vašeg svjesnog uma. To sve obavlja podsvjesni um za koji je osnivač američke psihologije William James vjerovao da je obdaren beskrajnom inteligencijom i mudrošću.

Međutim, do svijesti je šta će odložiti u zdjelu, koja se zove podsvijest ili srce duše. Mnogima bi zacijelo život bio uspješniji kada bi shvatili odnos svijesti i podsvijesti. A neki bi upornošću dostigli i razinu evlijaluka ili svetosti. Gdje ovo dvoje djeluje skladno, tu nema straha i žalosti.

“I neka se ničega ne boje i ni za čim neka ne tuguju Allahovi štićenici, oni koji budu vjerovali i koji se budu Allaha bojali, za njih su dobre vijesti i na ovome i na onome svijetu – Allahove riječi niko ne može izmijeniti – to će, zaista, velik uspjeh biti.” (Kur’an, 10:62-64)

Evlije i ostali Allahovi štićenici znaju kako da podsvijest (srce) navedu da radi za njih, znaju kako da podsvijesti prenesu ideju o savršenom i duševnom i tjelesnom zdravlju. Oni su često postizali neočekivane, bolje reći, čudesne rezultate i uspjehe terapijom molitve i onda kada je zvanična medicinska nauka bivala nemoćna, jer se mole tako što svojim pozitivnim mentalnim stavom i bezrezervnim vjerovanjem spajaju svijest i podsvijest (srce), prilikom čega se oslobađa kinetička, iscjeliteljska moć podsvijesti, gdjekada, čak i u odsustvu liječenog. Zato, ne treba da čudi da su sufije još davno shvatili realnost srca tako da je jedan od njih kazao: “Srce je Božanska snaga (kuvvet) u nama.” Imam Kušejri je u djelu “Risale Kušejrijjeh” naveo slijedeće: “Srce je slično oku, oko i vid su dva pojma. Oko je komad mesa, kao što je i srce komad mesa. Ono što je oku vid, to je srcu vjera. Kako god je čovjek slijep i pored oka, tako je i srce mrtvo ako u njemu nema vjerovanja.”

Svako čulo i organi imaju svoje ibadete. Ibadet srca (podsvijest) je spoznavanje, a ibadet svijesti (racio) je razmišljanje, ibadet oka (vid) je gledanje, ibadet uha (sluh) je slušanje. Imam Gazali smatra da, kako god oko ne vidi bez svjetla, da je isto tako i srce bez svjetla vjere, slijepo za spoznaju.

Veliki šejh Ibn Arebi tvrdi da je racio ovisan o čulu vida da ga obavijesti o slikama, likovima, bojama. Zatim navodi da je racio ovisan o čulu sluha za svijet tonova, da je o čulu mirisa ovisan za svijet mirisova, o čulu okusa za svijet okusa, o čulu dodira za kvalitet predmeta – toplog, hladnog, mehkog, tvrdog i sl. i da, analogno tome, racio ne može spoznati ili spoznavati Uzvišenog Allaha bez šestog čula – bez zdravog srca ili podsvijesti. Tu je “Mu’minu mu’min ogledalo.” Tu smo ti i ja, mu’min sa malim slovom “m”, ogledalo Uzvišenom Gospodaru, Mu’minu sa velikim slovom “M”. Čovjek zdravog i čistog srca ogledalo je u kojem se pojavljuje Lice Uzvišenog Allaha, Savršenog Mu’mina. Ako je ovo ogledalo (srce) zaprljano ili razbijeno, u njemu se neće vidjeti odraz Gospodara kakav On uistinu jeste. Kod nekih je ovo ogledalo toliko zaprljano da Gospodara uopće ne vide, kod nekih je slomljeno, pa u njemu vide dva, tri ili više bogova pa ne vide tevhid, ne vide da je Bog Jedan i Jedini Gospodar, vide mnogoboštvo i tako iziđu iz okvira čistog monoteizma. Zato je bitno održavanje srca/ogledala, njegovo čišćenje i glačanje, kako bi predstava o Bogu bila vjerna i autentična. Upravo zbog toga je

Poslanik a.s. izrekao nama dragocjeni hadis: “Svaka stvar ima sredstvo za čišćenje, a sredstvo za čišćenje srca je zikrullah – sjećanje na Allaha.”

Podsvjesni um je podložan sugestiji

Stručnjaci i stručni rječnici navode da je sugestija izazivanje određenih misli u nečijem umu, pobuđivanje mentalnog procesa u kojem se misao prihvata, usvaja i prevodi u praksu. Ko nije lahkomislen, njegovoj podsvijesti se teško može sugestijom nametati protiv volje njegovog svjesnog dijela uma. Svijest takvoga ima moć da odbaci svaku neprimjerenu sugestiju, koja sama po sebi nema moć, ukoliko je ne usvoji podsvijest.

Ovdje valja spomenuti francuskog profesora sa Rusoovog instituta Charlesa Baudoina, briljantnog psihoterapeuta, koji je još 1910. smatrao da se proces liječenja započinje i najuspješnije uvodi u podsvijest tako što će se “podsvijest prožeti odgovarajućom mišlju, idejom, koja je predmet sugestije i sažeti u što gušći oblik, u što kraću izjavu, koja se lahko usijeca u pamćenje i zatim iskreno i ciljano ponavlja.”

Svakako da ovu ulogu u islamskoj tradiciji obavljaju dova i zikir, koji neki nazivaju i “ministrom unutrašnjih poslova”. Podsvijest (srce) će prihvatiti ideju koju zikir ili dova sugeriše metodom pozitivne tvrdnje kao potpune životne istine i uslijediće očekivani rezultat. Osjećanje zdravlja vodi zdravlju i obratno. Biti zahvalan na zdravlju i ostalim blagodatima najbolja je preventivna mjera koju možemo poduzeti.

Srce ili podsvijest se nalazi na dodirnoj tački borbe Nefsa i Ruha, koji se i upotrebom moći sugestije bore da osvoje ovog vladara čovjekovog prijestolja. Nefs se bori da ga osvoje strasti i animalnost, a Ruh da ga osvoje Istina (Hakk) i svijet meleka. Ako u ovoj borbi pobijedi Ruh, srce biva osvojeno, ispunjeno i definirano njegovim uzvišenim, čistim i zdravim osobinama.

Zdrava podsvijest (srce) teži životu, zdravlju, bogatstvu…

Za vrijeme agresije na našu zemlju ranih devedesetih godina proteklog stoljeća, mnogi bolesnici koji su bili čak i za postelju prikovani, ustali su. Jaka emocija da priteknu u pomoć, da spase i sebe i druge, naišla je na dobrodošlicu kod podsvijesti, kojoj, kako tvrdi sjajni naturalizirani Amerikanac irskog porijekla i autor best-sellera “The Power of Your Subconscious Mind” Joseph Murphy, pripada preko 90 posto mentalnog života svakog od nas.

Također, po svršetku rata, kod nas su se pojavile grupe ljudi koji su uspjeli da pokrenu biznise i da se obogate i grupe ljudi koji su počeli da ih klevetaju i kritikuju. Negativan stav o tuđem uspjehu sahranjuje prilike za vlastiti uspjeh. Upravo zato se nastavio trend da bogati postaju još bogatiji, a da oni koji im zavide postaju još siromašniji. Princip je zdravlje. Princip je život. Princip je bogatstvo. Principi se ne kritikuju. Kao što ne kritikujemo život i zdravlje, tako isto ne smijemo kritikovati bogatstvo ni onda kada se nalazi kod drugog. Nije logično kritikovati ono za što se molimo da i sami imamo. (Rabbena atina fiddunja haseneten…Gospodaru, podari nam svako dobro ovog svijeta…) Ispoljavanje zavisti je protivrječnost koja tjera podsvijest da vam izruči upravo ono što želite kod drugog – siromaštvo. Zato je Poslanik a.s. tako nepogrešivo savjetovao: “Niko od vas neće vjerovati ispravno dok ne bude svom bratu želio ono što želi sebi.” Zahtjev je da se radujemo bogatstvu drugog. Ako postupamo drukčije, mi zapravo afirmišemo neimaštinu i oskudicu i pokazujemo da nam nedostaje vjera u Izvor bogatstva materijalnih sredstava, zdravlja, uspjeha i sreće – istinska i bezuvjetna vjera u Boga.

Dopušteno je, rekli bismo čak i poželjno, utisnuti ideju bogatstva u podsvijest. Bog želi da budemo bogati, jer i On sam je bogat i izvor je bogatstva. Novac, naravno, ne treba pretvarati u božanstvo. Puno je milionera u duševnim bolnicama i zatvorima, jer su mislili da im novac može donijeti sreću, a puno je i onih koji uvijek imaju taman koliko im treba. Pritom, uvijek sretni.

Treba što više zaraditi da bi se moglo što više podijeliti. Da bismo primali, moramo dijeliti, dijeliti višak, udjeljivati ono što preostaje od potreba. Čovjek je zdrav dok god mu je krvotok dobar i dok god mu srce drugim organima krv nesebično dostavlja. Čovjek je ekonomski zdrav dok god njegov novac kruži i dok god nesebično pomaže da i drugi budu ekonomski održivi i socijalno zdravi. Ako neko radi suprotno ovom, ako krade, zloupotrebljava položaj, mešetari i manipulira ili je korumpiran, ne treba ga klevetati, tračati i mrziti. Zakonitosti njegove vlastite podsvijesti će se pobrinuti da ga adekvatno kazne i da njegovo neprihvatljivo ponašanje osujete. Ko negira dobro, priziva i snađe ga zlo, kad tad.

Mogli bismo slobodno reći da većina ljudi ovaj čudesni potencijal podsvijesti (srce), koji živi u njima ne koristi u potrebnoj mjeri i na pravi način. Velikani, ne samo evlije i super-pobožni, nego i umjetnici, slikari, muzičari, pisci, pjesnici, inovatori, crpili su nadahnuće i kreativnost iz podsvijesti. Mark Twain je npr. tvrdio da u životu nije puno radio, nego da je inspiraciju za sav svoj humor i velika djela crpio iz nepresušnog vrela inteligencije, koje se zove podsvijest.

Podsvijest ne podliježe starosti

Podsvijest je, kaže Joseph Murphy, bezvremena, beskrajna, vječna. Po njemu ona je dio univerzalne inteligencije koja se nikada nije rodila i koja nikada neće umrijeti. I zaista, umor i starost strani su duhovnom kvalitetu. Univerzalne vrijednosti kao što su strpljivost, ljubaznost, istinoljubivost, pravičnost i ljubav jesu osobine koje ne stare. Čovjek kao otjelovljeni život duše više je duhovna nego fizička pojava. Život ne stari. On se obnavlja. Smrt nije smrt, nego samo promjena načina života. Takozvana smrt je u suštini tek kapija u zoru vječnog života, put i prolaz u drugu dimenziju života. Neki su velikani snažno i poletno radili jednako kvalitetno i u svojim devetesetim godinama života. George Bernard Shaw (Džordž Bernard Šou) naprimjer, koji je vjerovao što je stariji da je sve bliži jedinstvu sa beskrajnom inteligencijom. Možemo li onda tvrditi da penzionisanje po principu dostizanja određene starosti ima smisla. Trebalo bi da težimo životu a ne smrti. Mi smo, kao sinovi vječnosti, na putu bez kraja.

Podsvijest je najpribližniji ekvivalent srcu (Qalb)

Šta je to što će nas spasiti na Sudnjem danu? Hoće li to biti pripadnost narodu, rasi, religiji, stranci, novac, položaj? Neće! Šta je to onda?

To je onaj organ u našem biću u kojem je smješteno ono najvrednije – Iman. To je srce. Nije to fizičko srce smješteno na lijevoj strani naših prsa koje pumpa krv, nego ono duhovno srce, koje svakako ima veze sa ovim fizičkim srcem, a mogla bi biti tačna i premisa nekih umnih ljudi da je ovo duhovno srce, još u majčinoj utrobi, pokrenulo fizičko srce, te je čovjek oživio.

Ono što će Allah Uzvišeni procjenjivati na Danu sudnjem bit će stanje naših srca. Ono što će nas spasiti je, kaže Uzvišeni, “qalbun seliimun” – zdravo, čisto srce (podsvjesni um).

يَوْمَ لَا يَنفَعُ مَالٌ وَلَا بَنُونَ إِلَّا مَنْ أَتَى اللَّهَ بِقَلْبٍ سَلِيمٍ

“Na Dan kada neće nikakvo blago, a ni sinovi od koristi biti, samo će onaj, koji Allahu čista i zdrava srca dođe, spašen biti.” (Kur’an, 88-89)

O tome šta je zapravo srce, šta ono predstavlja i koje su tajne produktivnog i zdravog srca najviše i najljepše kazuje Kur’ani-kerim, a Poslanik a.s. pojašnjava.

Ovaj nam se ajet, uz veliki broj drugih, čini kao jedan od centralnih za ovu temu:

أَفَلَمْ يَسِيرُوا فِي الْأَرْضِ فَتَكُونَ لَهُمْ قُلُوبٌ يَعْقِلُونَ بِهَا

“Zašto oni po svijetu ne putuju pa da srca njihova shvate ono što trebaju shvatiti…” (22:46)

Da bismo mogli pravilno iskoračiti u život, potrebno je znanje, znanje koje će nam kazati šta je bitno a šta nebitno. Poslanik a.s. je za srce kazao slijedeće:

“Doista je u tijelu jedan organ, ako je on zdrav, čitavo tijelo je zdravo, a ako je ono bolesno, čitavo tijelo je bolesno. To je uistinu SRCE.” (Buhari, Muslim)

Uzvišeni Allah nas je preko Kur’ani-kerima informisao o SRCU. U arapskom jeziku je to imenica QALB. U Kur’anu se riječ LJUDI spominje na 241 mjestu, a riječ SRCE na 137 mjesta. Brojčana prevaga je tek blago na strani ljudi. Kao da je Uzvišeni želio poručiti ako srce ne bude kako treba, onda tu neće biti ni ljudstva ni čovječnosti.

Grijesi itekako imaju uticaja na srce. Oni mogu izazvati da vam srce bude potpuno zapečačeno tako da više nijedna zraka svjetla ne dopre do njega.

وَطُبِعَ عَلَىٰ قُلُوبِهِمْ فَهُمْ لَا يَفْقَهُونَ

“…srca njihova su zapečaćena, pa oni ne shvaćaju!” (Kur’an, 9:87)

Neke od bolesti srca (podsvijesti), kojima bi trebalo prepriječiti prolaz u njega su: ljubomora, zavist, pohlepa, strast, želja za iskazivanjem. Stres, depresija, briga, mržnja, pakost i zluradost samo su neki od negativnih osjećaja koji su teret i za fizičko i za duhovno srce. Naš cilj bi morao biti da shvatimo šta je SRCE i kako se čisti kako bismo pred Allaha mogli doći sa “zdravim i čistim srcem” (qalbun seliimun). Jedanput je jedan sufija izjavio: “Dragi Allahu, moje srce očisti od svega osim od Tebe.”

Srce i um

Kada kažemo “ja mislim”, većina nas pokazuje na glavu. Koliko nas pokaže na srce? Poslanik a.s. je rekao; “Takvaluk je ovdje,” pokazujući na svoja prsa. (Muslim, Tirmizi, Ahmed)

Jedna od funkcija srca je te’aqqul (razumijivenje, razmišljanje, analiziranje). Allah nam je dao srce da njime razumijevamo, razmišljamo i analiziramo. To nas vraća ajetu s početka gdje se kaže: “pa da srca njihova shvate ono što trebaju shvatiti”.

Ibn Tejmijje je kritikovao doktore i filozofe koji su smatrali da je um u mozgu. Slično je pisao i Ibn Kesir u svom čuvenom Tefsiru. (vol. 4: p. 508)

Vjerovanje, nevjerovanje, razumijevanje, shvatanje, oslanjanje, pobožnost, ljubav, poniznost – sve su to funkcije srca ili podsvjesnog uma.

أُولَٰئِكَ كَتَبَ فِي قُلُوبِهِمُ الْإِيمَانَ وَأَيَّدَهُم بِرُوحٍ مِّنْهُ

“Njima je On u srca njihova vjerovanje usadio i svjetlom Svojim ih osnažio.” (Kur’an, 58:22)

U Kur’anu se spominju različiti termini da opišu različita stanja srca: ‘qalb’, ‘fu’aad’ i ‘sadr’.

Riječ ‘qalb’ je u najčešćoj upotrebi. U rječnicima se navode ova značenja za “qalb”: srce, (raz)um, duh, unutrašnjost, središte, sredina, centar, dubina, najbolji dio, jezgra, srž, bit, suština. Dolazi od glagola, koji znači nešto što je sklono okretanju, prevrtanju i promjenama. Kada Allah dž.š. govori o imanu i srcu, tada upotrebljava termin ‘qalb’.

Čemu teži naše srce?

Pitanje je čemu teži naše srce? Da li u njemu preteže ljubav prema jelu, piću, novcu, položaju, dunajluku ili ljubav prema Allahu, Poslaniku, Kur’anu, ahiretu?

Ako nam je srce (podsvijest) potpuno zdravo i čisto, onda ono između ostalih može da iskaže slijedeće osobine:

1. Neprestano svog vlasnika navodi da se obrati Allahu sa pokajanjem i traženjem oprosta od grijeha.

2. Ne zamaraju ga sjećanje na Allaha i drugi oblici pobožnosti.

3. Kada god propusti čin ibadeta, osjeća bol, koji je jači od boli kada gubi novac.

4. U pobožnosti nalazi veću slast nego u jedenju i pijenju najukusnijih jela i pića.

5. Kada uđe u namaz, njegove brige za ovim svijetom ga napuste.

6. Više se brine kako će potrošiti vrijeme nego kako će potrošiti novac.

“Gospodaru naš, ne dopusti srcima našim da skrenu, kada si nam već na Pravi put ukazao, i daruj nam Svoju milost; Ti si, uistinu, Onaj koji mnogo daruje!” (Kur’an, 3:8)

Hana Dedić

Senior

Suburban Paper

As a Bosnian Muslim from Chicago myself, my initial goal was to do more research about how and why my people came to Chicago and established communities. As I was researching, I realized that rather than establishing neighborhoods that were dominated by Bosnian Muslims, organizations were attracting more Bosnians to Chicago and they began to settle in large groups during certain phases. Therefore, I directed my research towards which specific organizations were attracting Bosnian Muslims, and what impact they were having in United States society as a whole. I decided to focus on the Džemijatul Hajrija because I found it to have the most significant impact on the modern world. The communication that took place between Bosnian Muslims, both in their homeland and in America resulted in the spreading of Islam and their organizations.

I began my research by going through Chicago Tribune archives and the Gale databases to gather a general overview of the different stages of Bosnian immigration. Eventually I found A Centennial of Bosnians in America, by Senad Agic. I got in contact with him and he explained to me his personal experience with both the Bosnian American Cultural Association and the Islamic Cultural Center, and how they were both related to the Džemijatul Hajrija. His book was my main source of inspiration and specific information about the Džemijatul Hajrija.

I decided on writing a paper because I wanted something that allowed me to provide a lot of information and also allowed me to present an argument of why Bosnian immigration is so significant to the modern day United States. I rewrote and edited my essay hundreds of times over the course of a seven month period till it was a concise and accurate representation of the Bosnian Muslim legacy.

My argument is that the Džemijatul Hajrija and the immigration of Bosnian Muslims to the United States resulted in the spreading of Islam throughout the United States.

My topic is significant because it is the Bosnian Muslim who founded the first Sunni Mosque in Chicago, the established the first Muslim organizations in Illinois, and they contributed to the spreading of Islam as well as the assimulation of many Muslim immigrants.

Works Cited

Primary Sources

Agić, Senad. A Centennial of Bosnians in America. Bosnian American Cultural Association. This book gives 100 years of the history of Bosnians in America. It highlights all stages of immigration, where they settled, hardships they faced, and how they established communities and organizations. The author himself was a Bosnian immigrant and provides his testimony.

Interview. 19 Dec. 2020. Senad Agic is a religious leader and current imam of the Sabah Mosque in Franklin Park, Illinois. He is a Bosnian immigrant who first arrived on American soil in 1989 and was hired that same year to work for the Islamic Cultural Center in Chicago. He worked directly with the Bosnian American Cultural Association in the past and is the author of “A Centennial of Bosnians in America,” which had become one of my main primary sources. He also directed me to the book “Bosnian Immigrants,” by Aisa Purak, who is a fellow Bosnian immigrant and friend of his.

Brezic, Elvir. Telephone interview. 27 Jan. 2021. Elvir Brezic is the current consul of Bosnia and Herzegovina. He is an active member in the Bosnian Muslim community and works directly with many of its members to get many Bosnians their visas, passports, and citizenships.

Chicago Tribune. Chicago Tribune Historical Archive, search-proquest-com.ezproxy.niles-hs.k12.il.us:2443/chicagotribune/docview/419576950 /E8EA2617910C466EPQ/14?accountid=130759. This is a newspaper article from the Chicago Tribune, which highlights how Balkan refugees in 2003 were attempting to find lost relatives by DNA. This shows how due to dangerous political situations in the Balkans, people were immigrating to Chicago and attempting to find and bring family members to Chicago as well. “

Full TextNewspapers Leaving nightmares behind With little but the clothes on their backs and a few helping hands, Bosnian refugee family starts over in Chicago.” Chicago Tribune. Chicago Tribune Historical Archive, search-proquest-com.ezproxy.niles-hs.k12.il.us:2443/chicagotribune/docview/283455047 /2CADF94078834D23PQ/20?accountid=130759. Accessed 4 Feb. 2021. This newspaper highlights how Bosnian refugees were settling into the Northern and Western parts of Chicago in 1993.

Purak, Aisa. Bosnian Immigrants. This book provides interviews and personal narratives of Bosnian Immigrants as well as social issues which arose in the Balkans, such as rape, ethnic cleansing, and poverty.

Secondary Sources

Alter, Peter T. “Mexicans and serbs in Southeast Chicago: Racial group formation during the twentieth century.” ProQuest, Mexicans and serbs in Southeast Chicago: Racial group formation during the twentieth century. Accessed 6 Dec. 2020. This article speaks a lot about how Serbs were subject to discrimination when they moved to Chicago because of religious differences. It also talks about how Serbian neighborhoods and churches were founded in Chicago around the 1930s.

“Balkan Wars.” Gale in Context: World History, go-gale-com.ezproxy.niles-hs.k12.il.us:2443/ps/retrieve.do?tabID=Reference&resultList Type=RESULT_LIST&searchResultsType=MultiTab&hitCount=68&searchType=BasicS earchForm¤tPosition=1&docId=GALE%7CAFPECC755911439&docType=Event +overview&sort=Relevance&contentSegment=ZXAG-MOD1&prodId=WHIC&pageNu m=1&contentSet=GALE%7CAFPECC755911439&searchId=R5&userGroupName=sko k85085&inPS=true. Accessed 4 Feb. 2021. This article explains how the annexation of Bosnia and Herzegovina by the Austro-Hungarian Empire in 1908 eventually led to the Balkan Wars and the Great War.

“Bosnian Americans.” Gale in Context: World History, go-gale-com.ezproxy.niles-hs.k12.il.us:2443/ps/retrieve.do?tabID=Reference&resultList Type=RESULT_LIST&searchResultsType=MultiTab&hitCount=46&searchType=BasicS earchForm¤tPosition=1&docId=GALE%7CCX3273300036&docType=Topic+ove rview&sort=Relevance&contentSegment=ZXAL-VRL&prodId=WHIC&pageNum=1&c ontentSet=GALE%7CCX3273300036&searchId=R14&userGroupName=skok85085&in PS=true. Accessed 4 Feb. 2021. This article highlights the linguistic, cultural, and religious characteristics of Bosnian Americans. It also describes the cultural assimilation of the Bosnian people into American society throughout their waves of immigration.

“Bosnian Muslims.” Gale in Context: U.S. History, go-gale-com.ezproxy.niles-hs.k12.il.us:2443/ps/retrieve.do?tabID=Reference&resultList Type=RESULT_LIST&searchResultsType=MultiTab&hitCount=21&searchType=BasicS earchForm¤tPosition=1&docId=GALE%7CBT2337000017&docType=Culture+o verview&sort=Relevance&contentSegment=ZXAA-MOD1&prodId=UHIC&pageNum= 1&contentSet=GALE%7CBT2337000017&searchId=R2&userGroupName=skok85085 &inPS=true. Accessed 4 Feb. 2021. This article highlights the settlement and economic status of Bosnian Muslims throughout their history in the United States. It talks about their jobs in subway tunnels and their original ways of social gatherings during the early 1900s.

Crowder, Courtney. “Iowans in Kosovo talk life, work in Balkans.” ProQuest, search-proquest-com.ezproxy.niles-hs.k12.il.us:2443/docview/2131652133/73F9D7B71B C841BEPQ/2?accountid=130759. Accessed 6 Dec. 2020. This article speaks about how the land in the Balkans is similar to that in the Midwest, which is a reason why the Midwest is an ideal place for Balkans to find jobs which they have skills in.

“Immigration Quotas.” Gale in Context: U.S. History, go-gale-com.ezproxy.niles-hs.k12.il.us:2443/ps/retrieve.do?tabID=Reference&resultList Type=RESULT_LIST&searchResultsType=MultiTab&hitCount=327&searchType=Basic SearchForm¤tPosition=1&docId=GALE%7CCX3630800246&docType=Topic+o verview&sort=Relevance&contentSegment=ZXAL-VRL&prodId=UHIC&pageNum=1& contentSet=GALE%7CCX3630800246&searchId=R15&userGroupName=skok85085&i nPS=true. Accessed 4 Feb. 2021. This article gives a summary and background information to every immigration law that was ever put into place by the United States.

Ham, Lesley. “The Tamburitza Tradition: From the Balkans to the American Midwest.” ProQuest Research Library, Western Folklore, search-proquest-com.ezproxy.niles-hs.k12.il.us:2443/docview/1759002456/abstract/73F9 D7B71BC841BEPQ/1?accountid=130759. Accessed 6 Dec. 2020. This article illustrates how Balkan immigrants were migrating to industrial cities as a result of the need for unskilled labor in America. They were also bringing with them their culture and methods of entertainment to areas of the Midwest.

Munz, Rainer. “The Migrants.” SIRS Issues Researcher, Earth Times, explore-proquest-com.ezproxy.niles-hs.k12.il.us:2443/sirsissuesresearcher/document/225 0030310?searchid=1607285159&accountid=130759. Accessed 6 Dec. 2020. In this article, it lists statistics of how many immigrants came from which regions/countries, when, and for what reason. It also gives historical context of what happened in Europe and in America during the early 90s when there was an influx of European and Yugoslavian immigrants.

“Unskilled Labor.” Gale in Context: U.S. History, go-gale-com.ezproxy.niles-hs.k12.il.us:2443/ps/retrieve.do?tabID=Reference&resultList Type=RESULT_LIST&searchResultsType=MultiTab&hitCount=25&searchType=BasicS earchForm¤tPosition=1&docId=GALE%7CCX3446700703&docType=Topic+ove rview&sort=Relevance&contentSegment=ZXAL-VRL&prodId=UHIC&pageNum=1&co ntentSet=GALE%7CCX3446700703&searchId=R6&userGroupName=skok85085&inPS =true. Accessed 4 Feb. 2021. This article mentions how the need for unskilled labor was needed in the North as a result of an increase of infrastructure after the Civil war all the way up to the 1940s. This article also mentions how immigrants were being hired due to the cheap cost of their labor and how many people were not fond of immigrants because they were being accused of “stealing jobs” from white people

Hana Dedić

Niles North Highschool

Junior/2022

Student of Pankaj Sharma

Date: March 24, 2021

From the Balkans to the Big City: The History of Bosnian Muslims Immigrating to Chicago, forming the Džemijatul Hajija, and spreading Islam throughout the United States

The formation of the Bill of Rights began in 1791 with the adoption of the First Amendment. Arguably the most important amendment in the entire United States Constitution, the amendment explains that “Congress shall make no law respecting an establishment of religion, or prohibiting the free exercise thereof.” Throughout America’s history, many people have traveled across continents, oceans, and entire hemispheres to have a chance to live on American soil and take advantage of the privilege to freely practice any religion. A small portion of these millions of people include the people of Bosnia and Herzegovina. A fairly small nation on the eastern end of the Balkan peninsula, Bosnia and Herzegovina is today home to over 3.3 million native inhabitants, 51% of which happen to be Muslim, and a motherland to potentially millions more across the globe. Throughout the course of America’s history, Bosnian Muslims have settled into the large industrial cities of the United States, including Chicago. As a result of economic, religious, and ethnic persecution, Bosnian Muslims began to immigrate to Chicago; despite being limited by immigration quotas, Bosnian Muslims established the Džemijatul Hajija, the first Muslim Organization in Illinois in 1906, which founded the first Sunni Mosque in Chicago in 1957, contributing to the spread of Islam in the U.S.

In the beginning of 1908, many Bosnians began to move out of Bosnia and into Ottoman occupied territory and neighboring Balkan countries as a response to the annexation of Bosnia and Herzegovina by the Austro-Hungarian Empire, which paved the way for an increase of Bosnian migration as political tensions in the Balkan peninsula began to rise; these immigrants will later bring the Islamic tradition to America and eventually establish the Džemijatul Hajrija. Article 25 of the Treaty of Berlin was signed in 1878, which kicked off a period ultimately resulting in the annexation of Bosnia and Herzegovina in 1908, which was formerly under the sovereignty of the Ottoman Empire. The annexation angered many neighboring Balkan countries, such as: Serbia, Greece, Bulgaria, and Montenegro. As an allied power began to form between the Balkan countries and Russia against Austria-Hungary, many Bosnians began to flee from Bosnia to join their fellow Muslim Ottomans in Ottoman occupied territories. An estimated 61-300 thousand Bosnians had migrated from Bosnia to what is present day Turkey. This was the largest migration of Bosnians up until that time. Eventually in 1912, the first of the two Balkan Wars began between the Balkan-Russian allied forces and the remaining Ottoman Empire over territorial disputes (“Balkan Wars”). This posed a threat to the many Bosnians living in the Austro-Hungarian controlled Bosnia and the Ottoman territories, as a result many Bosnians continued to move from Bosnia to neighboring Balkan countries and the United States. Eventually by the end of 1908, approximately 11,500 Bosnian immigrants had already arrived in America and about twenty percent of the Bosnians in the Austro-Hungarian territory had also begun to migrate to America. This was the beginning of the social phenomenon of Bosnians in America (Agić 41). This influx of Bosnian migration as a response to political uprisings will set the stage for many more Bosnian immigrants as a response for future political tensions, such as communism and ethnic cleansing, which will attract Islamic scholars into America. These early immigrants will soon create the first Bosnian Muslim owned businesses and first Islamic organization in Illinois, the Džemijatul Hajrija. These early immigrants were also some of the firsts to practice Islam on American soil, more specifically in Illinois, and will soon begin the assimilation into American culture and the spreading of Islam by intermarrying.

In a response to WW1, new immigration quotas were created by the United States, which limited the amount of Bosnian immigrants during the 1920s to the 1950s and forced the Bosnians already in the United States to settle down in the United States and form connections with each other, which directly led to the creation of the Džemijatul Hajrija. In response to the influx of southern and eastern European immigrants, the US Congress Joint Immigration Commission was formed in 1907, proposed a bill to force immigrants to take a literacy test before entering the United States as a way to stop uneducated and non-white immigrants from entering the United States. The bill was passed in 1917 and limited the amount of Bosnians allowed to enter since the majority of Bosnian immigrants were illiterate, uneducated, and considered non-white due to the Islamic identity. Three years prior to the passing of this bill, Archduke Franz Ferdinand was assassinated in Sarajevo, the capital of Bosnia, resulting in the outbreak of the first world war. The combination of these two circumstances made it almost impossible for Bosnians to immigrate to the United States. Three years after the Great War had ended, the Emergency Immigration Act of 1921 was passed, which was the first quota based limit on immigration. The quota limited the amount of new immigrants emitted into the country based on the percentage of immigrants from certain regions that were already in America, especially those countries from where mostly non-protestant and non-white immigrants were coming from; this included a heavy restriction of Bosnian Muslims (“Immigration Quotas”). A majority of Bosnians who were already in America at that time were men; very few Bosnian women and children were in the United States. Since not many Bosnian women were coming to America, many men had resulted in marrying Serbian, Croatian, and American women instead. This not only helped the assimilation of them into American culture, but also helped to spread the religion of Islam and also Bosnian cultural traditions by teaching their wives and children (Agić 85). In order to combat discrimination from American Protestants, Bosnians realized that they needed to start establishing places for communal gather where they can practice their religion amd cultural traditions, as well as needing to find a solution to the discrimination in the job market. These reasons inspired the formation of the first Bosnian owned construction company who founded the Džemijatul Hajrija.

As a result of the demand for unskilled labor, the first wave of Bosnian immigrants started the first fully Bosnian owned construction company in Chicago and created a job market for Bosnians in Chicago, which will later attract more Bosnians into Chicago, as well as resulted in the creation of the Džemijatul Hajrija. In the beginning of the 1900s, most of Chicago was still seeking to be rebuilt as a result of the Great Chicago Fire in 1871. Construction companies were looking for cheap laborers to embark on this project; Bosnian immigrants just so happened to be perfect candidates for these jobs because of the cheap cost of their labor. Most of the Bosnian immigrants at this time were illiterate and uneducated and took up jobs in factories and mines. Arif Dilich was the first Bosnian business man in America; he founded the Arif Dilich Paschen Construction Company which hired dozens of Bosnians to dig the Chicago subway tunnels. Word of the company eventually spread and Bosnians quickly gathered in Chicago to work for Dilich’s company and even came from places such as New York, Pennsylvania, and Montana. This growing community of Bosnians centered in Chicago will later attract a large group of educated Bosnians in the 1960s due to the communist reform in Bosnia. These construction workers eventually unified and founded the Džemijetul Hajrije: Muslimansko Uzajamno Podpomagajuce Društvo in July of 1906, which was the first ever Islamic organization in Illinois (Agić 85-93). This organization will eventually establish chapters across the United States in multiple cities, create the first Sunni mosques in the United States, and attract Muslim scholars to Chicago.

In response to the growing population of Bosnian Muslims in Chicago, the Džemejtul Hajrije, which was the first Islamic organization formed in Illinois, started the spread of Islam in the United States and encouraged Bosnians to come together for Islamic holidays and will later inspire the creation of Bosnian style mosques and Sunday schools. Up until July of 1906, Bosnians in America were practicing Islam mainly within the confines of their own home. This was until the Džemijetul Hajrije: Muslimansko Uzajamno Podpomagajuce Društvo formally established themselves in Chicago, as well as Indiana, Pennsylvania, and even Montana. Although these branches later shut down after the second world war, the Džemijetul Hajrije provided doctors, hospital fees, and burial arrangements for members of the organizations until the late 1930s. The Džemijetul Hajrije bought plots of land at the Memorial Park and Skokie Cemetery and buried the deceased with traditional style Bosnian headstones and conducted funeral services free of charge for its members. The organization was also responsible for organizing spaces for Friday prayers, Eid celebrations, and planning weddings for the Bosnian community (Agić 109-111). The Džemijetul Hajrije created the need for Bosnian Imams in Chicago and later will attract many during the second wave of Bosnian immigrants. Many Bosnians put an emphasis on teaching the religion of Islam to their children, including children of intermarriages. This tradition will continue with the formation of mosques and Sunday schools after the second wave of Bosnian immigrants arrived in the late 1940s.

Secretary of the Džemijatul Hajrija, Mustafa Sarić, created the Sarić Kafana and gave a home and sense of community to the first Bosnian men in America and allowed for the beginning of Bosnian traditions, cultural practices, and Islamic architecture to be integrated into American society. In the early 1920s, Mustafa Sarić, a Bosnian immigrant from 1906, purchased a three-story brick building on 1637 N. Clybourn Avenue in Chicago. The first floor was converted into the first traditional Bosnian style kafana, or cafe, which served coffee, tea, and traditional Bosnian sweets, such as baklava. The top two floors were sleeping rooms where many Bosnian laborers were housed. The kafana was a common place where men gathered to relax, discuss their experiences and lives in Chicago, and many were networking and promoting their job positions and businesses. A few doors down, a similar style kafana was opened by Smajo Kravic. Both kafanas were modeled after the Kira’ethane, a famous kafana in Mostar, Bosnia and Herzegovina, a city characterized by its unique dome and arch style of architecture that is iconically seen in Muslim mosques worlwide. As secretary of the Džemijetul Hajija, Sarich organized all official gatherings and social events. Ulfeta Sarić, Mustafa’s wife, was put incharge of the first Bosnian folklore dance club in Chicago. Many Bosnian celebrations and Muslim holidays, such as Eid, were accompanied by a group of young Bosnain women performing the traditional folklore dances of Bosnia (Agić 91). The formation of these traditional kafanas was the first time that traditional Islamic and Bosnian architecture was introduced into the United States, more specifically in Chicago. News to the general public that Bosnians Muslims were living among them in Chicago got out and these kafanas gave them a first hand look at their culture. These kafanas and dance cubs were also the first places in America where Bosnians had a communal place to gather and carry out traditional cultural practices and celebrate Islamic holidays, which helped them to retain their cultural and religious identity in the United States.

In response to the formation of the communist party in Yugoslavia, an influx of Bosnian Muslim scholars immigrated to the United States and as a result, the first official Sunni mosque in Chicago was formed. After defeating the Axis powers in 1945, Yugoslavia became united under the control of Josip Broz Tito and his communist party. The party soon began to run its brutal campaign against anyone who threatened the authority of the party, which resulted in any anti-communist Bosnians soon realized that they needed to flee Bosnia; a majority came to the United States, specifically Chicago. The change to a communist system had a major effect on the wealthy, middle class, and former members of the Axis forces (“The Migrants”). Unlike the unskilled laborers of the first wave, the second wave of immigrants consisted of many businessmen, professors, engineers, and religious leaders. Ćamil Avdić, an accomplished Bosnian Muslim imam and scholar with a degree from the Al-Azhar University in Cairo, Egypt, arrived to Chicago from Bosnia in February 1954. On May 3, 1954, Imam Ćamil and the Džemijatul Hajrija founded a new Muslim organization known as the Muslim Religious and Cultural Home. With the help of donations from his fellow Bosnians, this new organization purchased their first property in Chicago and converted it into the first official Sunni mosque in Chicago in 1957. The mosque was formally renamed and is now known as the Bosnian American Cultural Association, or BACA. Eventually by 1972, BACA had attracted a large number of non-Bosnians as members. In an attempt to keep true to its ethnic roots, BACA created the Islamic Cultural Center, or the ICC, which catered exclusively to the Islamic faith (Agić 103-105). The formation of the communist party in Bosnia was the reason why many educated religious leaders came to Chicago; this ultimately resulted in the creation of the first mosque in Chicago and the spreading of Bosnian owned Islamic organizations. These organizations will play a big role in the assimilation of many Bosnian Muslim refugees in the 1990s, the creation of ICC chapters across North America, and inspiirng the desire to preserve cultural and religious values for Muslims across the United States.

As a result of Muslim persecution in Yugoslavia, the United States saw the largest wave of Bosnian immigrants during the 1990s, which inspired the creation of ICC chapters across the United States that create a place for community and religious education for Muslims across North America. The communist leader of Yugoslavia, Josip Broz Tito, died in 1980 and left the country in a bit of disarray. By 1989, Slobodan Milosević was elected as the leader of Serbia; he was a Serbian nationalist and believed in the ethnic superiority of the Orthodox Serbians. In 1992, many Yugoslavian territories, such as Slovenia, began to break away from the federation and established themselves as sovereign nations. In April 1992, Bosnia had declared its independence, which was a concern for Milosević because about 32 percent of the Bosnian population were ethnic Serbs. In an attempt to save the Serbs from Bosnian authority, Milosević sent the Serbian Armed forces into Bosnia. Up until 1995, they continued to enact violence against innocent Bosnian civilians (“Bosnian Americans”). As soon as word of persecution reached America, BACA responded to this crisis by sending over two million dollars worth of humanitarian aid to Bosnia, which attracted many refugees to the city of Chicago. In 1999, the United States Committee for Refugees estimated that nearly 31,000 Bosnians had resettled into the United States after the period of violence in Yugoslavia. The BACA and the ICC saw a substantial increase in its membership as a result of the refugees and needed to find a solution to its inability to accommodate this major influx of members. Bosnians began to undergo many projects to extend the size of its parking lots and facilities to accommodate everyone. This included opening new chapters of the ICC in cities across the United States including: St.Louis, Phoenix, Atlanta, Jacksonville, Houston, and even Vancouver (Agić 111-115). Today, these chapters have grown to each shelter one, or two mosques, and continue to provide a home and an influence for Muslims across the continent of North America. A majority of these mosques provide a Sunday school service where both Islam and foreign language are taught to young children, which continues to pass religious practices and traditions along generations.

Muslims across the world have been subject to persecution and controversy for centuries and prejudice against Islam has gotten worse over recent years. Terrorism and Islamic extremism have been a topic of debate across the political world and are a key factor in contributing to the growing disdain for Muslims. Understanding how and why Muslim organizations and Islam came to a formal establishment in the United States plays a vital role in both preserving religious liberties, and combating violence within and against the Muslim community. As a group, Muslims account for approximately 1.5% of the United States population, and are projected to grow up to 2.1% in 2050. Due to their growing population, awareness and representation are called for on a national level, which has inspired the rise of Muslim politicians, such as Ilhan Omar. American Muslims add to the diversity of color, values, and thought in “one nation, under God, indivisible, with liberty and justice for all.”

Kada vam se javi kćerka člana vašeg džemata da vas obavijesti o nesvakidašnjem uspjehu, onda osjetite neodložnu potrebu da to podijelite sa drugim. Jer, kako god je mene dirnula ova nagrada i priznanje, tako jednako će i vas obradovati, ne samo zbog same nagrade, nego i zbog činjenice da je jedna šesnaestogodišnjakinja rodjena u Americi za temu svoga rada odabrala naslov koji se po njenim riječima “direktno vezuje kako za historiju Chicaga, tako i za moju porodicu i to ko sam ja”. Rad možete pročitati na ovom linku:

FROM THE BALKANS TO THE BIG CITY: THE HISTORY OF BOSNIAN MUSLIMS IMMIGRATING TO CHICAGO, FORMING THE DŽEMIJATUL HAJRIJA, AND SPREADING ISLAM THROUGHOUT THE UNITED STATES

Uvijek nas sve radošću ispuni ne tako česta vijest i saznanje da naša djeca u Americi, ne samo da ne gube svoj identitet, nego ga u ovom slučaju istražuju i još za to istraživanje osvoje nagradu na nivou jednog velikog svjetskog grada kakav je Chicago.

Dragoj Hani želimo u ime naše zajednice čestitati i prenijeti koliko smo ponosni na nju, njene roditelje i njen uspjeh. Njen uspjeh doživljavamo kao vlastiti uspjeh.

Sadržaj pisma preveden na bosanski:

As-Selamu Aleykum Ef. Senade,

Piše vam Hana Dedić, kćerka Senada i Selme Dedić. Pišem vam da vam prenesem da sam nedavno osvojila nagradu Historijskog muzeja grada Chicaga. Natjecala sam se na takmičenju iz područja historije Chicaga 2021. potom izabrana za regionalnu finalisticu natjecanja, i na kraju osvojila nagradu na temu “History in My Backyard”.

Zahtjev je bio da se u “projekat ugrade vlastiti identitet učenika, porodica, ili susjedstvo.” Ovaj uspjeh sam ostvarila, napisavši istraživački esej o historiji imigracije bosanskih Muslimana u Chicago i njihovom uticaju na američko društvo. Rad nosi naslov: Od Balkana do Velikog grada: Historija imigracije bosanskih Muslimana u Chicago, formiranje Džemijatul Hajrije i širenje islama širom Sjedinjenih država.

Ovu temu sam odabrala, jer se direktno vezuje kako za historiju Chicaga, tako i za moju porodicu i to ko sam ja. Za istraživanje sam koristila knjigu čiji ste vi urednik pod nazivom “Stogodišnjica Bošnjaka u Americi”, kao i druge historijske baze podataka i knjiga. Nadam se da ćete dobiti priliku da pročitate i podijelite moj rad sa džematom.

– Hana Dedić

Sadržaj pisma u originalu:

As-Selamu Aleykum Ef Senad,

This is Hana Dedic, daughter of Senad and Selma Dedic. I am writing to you to let you know that I have recently won an award from the city of Chicago’s history museum. I competed in the 2021 Chicago Metro History Fair and I was selected as a regional finalist in the competition, and I won the History in My Backyard Award. The criterion ofthis award says: “projects that incorporate the student’s own identity, family, or neighborhood.” I won this award because I wrote a research essay on the history of Bosnian Muslim immigration to the Chicago and their impact on American society. The paper is titled: From the Balkans to the Big City: The History of Bosnian Muslims Immigrating to Chicago, forming the Dzemijatul Hajrija, and spreading Islam throughout the United States. I chose this topic because it relates directly to the history of Chicago and it is a topic that directly relates to my family and who I am. For the research, I used your book called A Centennial of Bosniaks in America, as well as other historical databases and books. I attached a copy of the paper to this email. It is a very long file, but the essay is about the last 10 pages, so scroll down and ignore the rest. Everything else on that file is personal information and files that I needed to submit for the competition, but the essay is also included. I hope you get a chance to read and share my work with the dzemat.

-Hana Dedic

Senad Agić

Hvala Allahu, dž.š., što nam svake godine daruje ramazanski post. Tokom ramazana vjernici uživaju u slasti posta, sreći i zadovoljstvu činjenja ibadeta, ljepoti sehūra, iftara, teravija i omiljenog druženja sa Kur’anom. Svaki ponovni susret sa ramazanom je novi doživljaj. On nas svaki put obraduje brojnim darovima, svaki put kad nas zijareti više ga zavolimo, postaje nam sve draži, sve više mu se radujemo, jer svaki put se više srodi s nama i postane dio nas. Rastanak sa njim nas uvijek rastuži i rasplače.

1.1. Ramazan je blagoslovljen mjesec                                           

1.1.1. Ramazan je najodabraniji mjesec u islamu. Allah, s.v.t., je odlikovao mjesec ramazan nad ostalim mjesecima sa brojnim odlikama koje nema nijedan drugi mjesec. Učinio je to tako što je odredio da dobra djela učinjena u ramazanu mnogostruko više vrijede nego ta ista djela učinjena u neodlikovanom vremenu, čak od deset pa do sedam stotina puta. To potvrđuje hadis o vrijednosti posta:

“Za svako djelo čovjek će biti desetorostruko nagrađen, pa do sedam stotina puta, osim za post, jer je on radi Mene i Ja ću za njega posebno nagraditi. On ostavlja strasti, jelo i piće radi Mene. Postač ima dvije radosti: radost prilikom iftara i radost prilikom susreta sa Gospodarom; zadah iz usta postača bolji je kod Allaha od mirisa miska.” (Imam Ahmed, Muslim, En-Nesai i Ibn Madže).     

Na taj način vjernicima je omogućen da se za samo jedan mjesec posta očiste od grijeha, uvećaju svoja dobra djela i da sa Allahovom milosti, zasluže vječni boravak u dženetu.                     

a) Jedna od posebnih odlika ramazana je da je Uzvišeni Allah odlikovao mjesec ramazan i odredio da bude mjesec posta a za glavni cilj posta odredio povećanje bogobojaznosti.       

b) Ramazan je mjesec oprosta. U njemu Uzvišeni Allah, oprašta i briše grijehe Svojih iskrenih i odanih robova.                                                                

c) Uzvišeni Allah učinio je mjesec ramazan blagoslovljenim time što je odredio da Kur’an bude objavljen u mjesecu ramazanu.

1.1.2. Propisano je da se postač može postom očistiti od grijeha na tri načina.

Buharija i Muslim zabilježili su tri hadisa koji govore o vrijednosti mjeseca ramazana, vrijednosti ramazanskog posta, noćnog namaza i činjenju dobrih djela tokom ramazana. U njima se ponavlja fraza: “vjerujući i nadajući se Allahovoj nagradi”, kao dva uvjeta ili šarta (iman i nada u Allahovu nagradu) praštanja grijeha.

a) Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., često podsjećao ashabe na ova tri hadisa: 

i) “Ko isposti ramazan, sa čvrstim imanom, vjerujući i nadajući se Allahovoj nagradi, biće mu oprošteni grijesi koje je prije učinio!” (Buhari, Feth, br. 37)                                                

ii) “Ko provede mjesec ramazan u kijamu (noćnom namazu) vjerujući i nadajući se Allahovoj nagradi, biće mu oprošteni grijesi koje je prije učinio!” (Hadis bilježi Buhari i Muslim)

iii) “Ko provede noć Kadra u namazu, vjerujući i nadajući se Allahovoj nagradi bit će mu opro-šteni prethodni grijesi.” (Muttefekun alejhi)

• To je potvrđeno u hadisu-kudsij koji prenosi Ebu Hurejre, r.a., gdje stoji:

“Post je Moj i Ja za njega posebno nagrađujem, postač ostavlja svoju strast, jelo i piće zbog Mene.” (Buhari, 7492). 

• U verziji koju bilježi imam Muslim navodi se:

“Svako dobro djelo koje čovjek uradi biće uvećano jer se njegova vrijednost umnogostručava od deset do sedam stotina puta. Allah Uzvišeni kaže: ‘Osim posta, jer post, doista, pripada Meni i Ja za njega nagrađujem. Čovjek sputava svoje strasti i ostavlja hranu i piće radi Mene!’” (Muslim).

b) Post koji, pored namjernog i svjesnog odricanja jela, pića, pušenja i spolnog odnosa od zore do zalaska Sunca, uključuje i suzdržavanje svih tjelesnih organa postača (oči, jezik, uši, ruke, noge, čak i misli; svaki organ posti na svoj način) od svega što je grješno i što umanjuje vrijednost posta, nazvan je potpun post. Kaže se da postač posti cijelim svojim bićem.                                    

i) Ova definicija posta kao ibadeta divno je pojašnjena u hadisi – kudsijj:

” Nije post samo odricanje od jela, pića, pušenja i spolnog odnosa, potpun post je sustezanje od ružnog govora i nevaljalih poslova. Post je štit, pa kada neko od vas posti neka ne govori ružne riječi. Ako ga neko opsuje ili napadne neka kaže: Ja postim.” (Ahmed)             

ii) U definiciji posta naglašava se da post nije samo svjesno i dobrovoljno odricanje od jela, pića, pušenja i spolnog odnosa, nego mnogo više od toga. Allah, s.v.t., mudro je propisao post tako da postač mora postiti cijelim svojim bićem da bi ostvario propisani glavni cilj posta – postao bogobojazniji.

• To potvrđuje hadis Poslanika, s.a.v.s.: “Kada zapostiš; neka posti i tvoj jezik od laži, od ružnog govora i zabranjenih stvari, uši tvoje, i oči tvoje i svi tvoji organi. Neka se na tebi ogleda post i smirenost, i učini da ti dan posta ne bude isti kao dan kada se mrsiš.”    

c) Svi oni koji strahuju od Allahove kazne, koji žude za Njegovim oprostom, milosti i vrijednom nagradom, koju je On, s.v.t., obećao za post, posvećuju ovom mjesecu posebnu pažnju. To se og-leda u tome da vjernici u toku ramazana čine ibadete Allahu, strpljivo poste, svakodnevno Mu se približavaju, upućuju dove i mole za milost i oprost. Oni ramazan doživljavaju kao radost srca, duhovnu revitalizaciju, jačanje tijela, dočekuju ga kao najmilijeg gosta i raduju se blagodatima koje on sa sobom donosi.                                                                       

d) U okviru pripreme za doček ramazana vjernik će se iskreno pokajati Allahu, s.v.t., za učinjene grijehe, prestati činiti grijehe i loša djela, često doviti Allahu, s.v.t., da učini da lahko postimo ra-mazan, da Mu činimo propisane ibadete, na način kako je to činio Muhammed, s.a.v.s., i kako je podučio svoj ummet, da bismo zaslužili Allahovu milost i oprost.

1.1.3. Propisivanje ramazanskog posta                                                 

 Šerijatsko značenje riječi post je odricanje od stvari koje prekidaju post (jelo, piće, pušenje i spolni odnos), od zore do zalaska sunca i suzdržavanje od svega što kvari, odnosno umanjuje vrijednost posta. U islamskoj terminologiji post se definira kao iskazivanje pokornosti Allahu odricanjem od svega što prekida post, u periodu od zore do zalaska sunca i što mu umanjuje vrijednost. Ruknovi posta su sljedećih troje:                                                                                         

– nijet (namjera, odluka da se nešto učini),

– odricanje od svega što prekida post u vremenu od pojave zore do zalaska sunca, i                                                                                  

– suzdržavanje od svega što kvari post ili umanjuje njegovu vrijednost.                               

 a) Allah, dž.š., propisao je ramazanski post kao strogu pojedinačnu obavezu svim slobodnim, punoljetnim, umno i fizički zdravim muslimanima, koji u toku ramazana borave kod kuće. Propisan je desetog ša’bana, druge godine po hidžri (poslije preusmjeravanja kible prema Meki). U prvoj fazi propisivanja ramazanskog posta postači su mogli birati postiti ili hraniti siromahe.

• Stvoritelj svjetova je, iz Svoje neizmjerne milosti prema Svojim robovima, propisao post kao strogu pojedinačnu obavezu slijedećim ajetima:

“O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili (183), i to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite. (184) U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanje dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti, -Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate, – da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na pravi put, i da zahvalni budete. (185)  A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na pravom putu.” (2.;183.-186.), što znači druga sura, ajeti stotinu osamdeset treći do stotinu osamdeset šesti.                                                                 

• Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ”Nije post ustručavanje samo od jela i pića nego je post suzdržavanje od besmislica i sramnog govora.” (Bilježe Hakim i Bejheki)

• Džabir, r.a., je rekao: ”Ako postiš, neka posti tvoj sluh, vid i jezik od laži i drugih zabrana, ne nanosi zlo komšiji, budi smiren i dostojanstven, ne dozvoli da ti bude isti dan koji postiš kao onaj koji ne postiš.”

 1.1.4.  Zar nije čudno…

Zar nije čudno da se mnogi ljudi tokom ramazana uspješno odriču od jela, pića i spolnog odnosa, što je u osnovi dozvoljeno, a istovremeno se ne mogu sustegnuti od stvari koje su haram za vrijeme ramazana, kao i izvan njega, kao što su ogovaranje, klevetanje, laži, lažno svjedočenje, lažno zaklinjanje, psovke, prevare, nepravde, neposlušnosti roditeljima, prekidanje rodbinskih odnosa, oholost, širenje nereda po zemlji i mnoge druge zabrane koje ruše vrijednost, značenje i mudrost posta.

• Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao:”Ko ne napusti ružan govor i postupke po njemu, Allahu, s.v.t., nije potrebno ni da napušta jelo i piće.” (Bilježe Buhari i Ibn Huzejme).

• Allahov Poslanik, s.a.v.s., je savjetovao ashabe da budu strpljivi, staloženi i blagi kada poste, pa je rekao:” Kada neko od vas posti neka ne govori svašta, ne galami, a ukoliko ga neko napadne ili maltretira neka samo kaže: Ja postim!” (Muttefekun alejhi).

1.1.5. Propisi ramazanskog posta

Neophodno je znati propise ramazanskog posta da bismo ispravno postili jer Uzvišeni Allah je propisao ramazanski post kao obavezan ibadet a onima koji budu ispravno postili obećao izuzetno veliku nagradu. Kolika je ta nagrada samo On, s.v.t., zna. Istovremeno je propisao strogu kaznu za one koji ne poste a nemaju opravdanog razloga za to.

a) Ramazanski post je obavezan. Za to postoje brojni dokazi u Kur’anu i Sunnetu.                          

i)  Kur’anski dokaz. Allah kaže: “O, vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan oni-   ma prije vas, da biste se grijeha klonili (da biste bili bogobojazni).” (2.; 183.).                                  

ii) Sunnetski dokaz. Islamski učenjaci su jednoglasni da je ramazanski post obavezan i da pred-stavlja jedan od pet temelja islama. To je potvrdio Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekavši:

“Islam se temelji na pet stvari: svjedočenju da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov posla-nik, obavljanju namaza, davanju zekata, postu ramazana i odlasku na hadždž za onoga ko je u mogućnosti.” (Muttefekun alejhi) 

iii) Keffaret (iskup, kazna) za prekid posta bez šerijatskog opravdanja.  Ko prekine ramazanski post bez legitimnog šerijatskog opravdanja, počinio je grijeh.         

• Hafiz Zehebi, kaže: ” Vjernicima je opće poznato da onaj koji ne posti ramazan, a nema opra-vdanja za to, je gori od onoga koji čini blud i pije alkohol; muslimani ga smatraju otpadnikom od islama.”

b) Ko je obavezan postiti?                                           

Allah, s.v.t., je propisao ramazanski post kao pojedinačnu obavezu svim osobama koje su musli-mani, razumni, punoljetni, slobodni, zdravi, u toku ramazana borave u svom mjestu boravka, i nemaju prepreka za post (prepreke za post žena su hajz i nifas).  

1.2. Najčešće greške tokom ramazanskog posta

1.2.1. Pretjerivanje u jelu i piću

Nakon dugih sahata odricanja od jela i pića, postači se prejedaju, što je protivno ciljevima posta. To ih sprječava da suosjećaju sa gladnima, da ostvare propisane ciljeve posta koje je Uzvišeni Allah izuzetno mudro odredio, te da shvate i razumiju sve dimenzije gladovanja. Pretjerivanje u jelu i piću nije u skladu sa propisanim ciljevi-ma posta. Allah, s.v.t., u Svojoj Knjizi upozorava i zabranjuje prejedanje, tokom ramazanskog posta. Dokaz za to je ajet:

“Jedite i pijte, samo ne pretjerujte; Allah ne voli one koji pretjeruju.” (7.;31.).

a) Pohvalno je da postači, manje jedu na iftaru, jer prejedanje umanjuje vrijednost po-sta, otežava obavljanje noćnih namaza, utiče na skrušenost postača i štetno djeluje na zdravlje.                                                                                                    

• Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ”Čovjek nije napunio goru posudu od svoga sto-maka! Čovjeku je dovoljno nekoliko zalogaja da mu održe kičmu uspravno, a ako mo-ra više jesti, onda neka popuni trećinu stomaka hranom, trećinu pićem i trećinu zrakom.” (Bilježe Ahmed, Tirmizi i Ibn Madže).  

• U komentaru dijela ajeta: “… samo ne pretjerujte”, Abdurrahman Sa’di kaže: “Pretjerivanjem se smatra uzimanje više od onoga što je čovjeku potrebno i uzimanje raznovrsnih jela, pića, odjeće, ili prelaskom sa onoga što je dozvoljeno na ono što je Allah zabranio.”                                       

b) Allahov Poslanik, s.a.v.s., i njegovi ashabi često su bili gladni, a zna se da je Allah, dž.š., svome miljeniku Muhammedu, s.a.v.s., odabrao sve što je najbolje i najvrednije.                                    

• Dokaz za to je predaja koju prenose Buhari i Muslim od Aiše, r.a., u kojoj stoji: “Od kada je Poslanik, s.a.v.s., prešao u Medinu, njegova porodica nije nikada tri dana uzastopno imala pšeničnog hljeba.”                   

 Da su vrijednost i dobrota bili sadržani u sitosti i konzumiranju raznovrsnih lijepih jela, sigurno bi Allah, dž.š., to Svom miljeniku podario. Mnogi ashabi su u tome oponašali Poslanika, s.a.v.s., premda su bili u prilici da jedu, kao na primjer Omer Ibn Hattab.                                                                 

• Imam Ibnu Kajjim kaže: “Malo hrane biva uzrokom nježnosti srca, jakog razumijevanja, plemenitosti duše, slabljenja prohtjeva i srdžbe, a mnoštvo hrane izaziva suprotne pojave od ovih.” (Tezkijetu-u-nefsi, 40. str)

 • Pitali su imama Ahmeda: “Da li čovjek može osjetiti nježnost srca kada je sit?” Odgovorio je: “Ne mislim da može.”

i) Preneseno je da su ljudi iz Benu Israila mnogo vremena provodili u ibadetu Gospodaru. Kada bi se približio iftar, ustao bi jedan od njih i upozorio:

“Ne jedite mnogo i ne pijte mnogo, jer ćete tada mnogo spavati i mnogo izgubiti.” (Tezkijetu-u-nefsi, 41. str.)

ii) Pretjerivanje u jelu i piću nije u skladu sa onim zbog čega je post propisan.                   

• Allah, s.v.t., u Kur’anu strogo upozorava i zabranjuje prejedanje: “O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoćete namaz obaviti. Jedite i pijte ali ne pretjerujte, jer Allah ne voli one koji pretjeruju.” (7.;31.)

iii) Umjesto da se potrošnja i izdaci za namirnice i hranu u muslimanskim porodicama smanje tokom mjeseca posta, oni se znatno povećaju. Umjesto da postači manje jedu kako bi bili spremniji za povećani ibadet, oni, nakon dugih sahata sustezanja od jela, halapljivo navale na razne vrste slanih i slatkih jela, pa se neki nakon jela ne mogu pomaknuti ni ustati. To je suprotno sunnetu i štetno djeluje na organizam, a ujedno i noćni namaz čini zahtjevnijim zbog prejedanja i pospanosti. Pohvalno je u toku ramazana prisjetiti se svoje siromašne braće, siročadi i udovica koji, ni tokom mubarek ramazana, nemaju šta jesti!? Dobročinstvo je smanjiti potrošnju za raznorazne slatkiše i deserte i udijelite siromašnim da bi preživjeli.

1.2.2. Najvažniji islamski post je ramazanski post

Ovaj post je stroga obaveza za svakog punoljetnog, pametnog i zdravog muslimana. Ko ne vjeruje i ne prihvati ga kao strogu vjersku dužnost, ne smatra se pripadnikom islama.

a) Onaj ko propusti neki od dana posta dužan ga je naknadno napostiti. Ako se neko namjerno i bez opravdanog razloga omrsi u toku ramazanskog posta (prekine post), dužan je iskupiti se za skrnavljenje časti ramazana, odnosno platiti kaznu koja se zove keffaret. Propisano je da postač kao kaznu za neopravdani prekid posta naposti propušteni dan posta i da posti 60 dana uzasto-pno. U slučaju da to nije u mogućnosti izvršiti iz nekih razloga (starost, zdravstveno stanje), umjesto toga propisano je da nahrani 60 siromaha.

• Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Uzvišeni Allah kaže: ‘Svako djelo sina Ademovog pripada njemu, osim posta. Post, doista, Meni pripada i Ja ću za njega posebno nagraditi!’ Post je štit. Kada neko od vas posti neka ne govori ružnim i prostim govorom, a ako ga neko bude vrijeđao ili fizički napadao, neka kaže: ‘Ja postim’. (Bilježe ga Buharija, br.1904. i Muslim, br.1151.)   

b) Ramazan je mjesec teravih namaza

Poslanik, s.a.v.s., govoreći o mjesecu ramazanu, rekao je: “To je mjesec u kome vam je Allah propisao post, a ja sam vam stavio u običaj da noću klanjate nafilu tokom tog mjeseca, pa ko posti i noću klanja u toku toga mjeseca vjerujući i nadajući se da će za to biti nagrađen, biće čist od grijeha kao da je tek od majke rođen. “(Ibn Madždž,1328).

1.2.3. Nijjet za ramazanski post                    

a) Ramazanski post se sastoji od dva dijela: nijjet (namjera) posta i odricanje od svega što prekida post od zore do zalaska sunca i svega što kvari (umanjuje vrijednost) posta.                                

i) Nijjet znači odluka u srcu da se nešto učini. Nijjet za post se može učiniti (donijeti) u bilo koje doba noći, pa sve do pred sabah. To je uvjet za ispravnost svakog dobročinstva. Dokaz za to je hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s.:

“Djela se vrednuju prema namjerama i svakom čovjeku pri-pada ono što je naumio svojim djelom”. (Hadis su zabilježili Buharija i Muslim).

ii) Ramazanski post je neispravan ako postač u toku noći pa do pojave zore ne donese nijjet. To je potvrdio Allahov Poslanik, s.a.v.s., riječima:

”Ko ne zanijjeti post u toku noći njegov post ne vrijedi.” (Bilježe Ebu Davud i Nesai).  

b) Nijjet za post kao ibadet se razlikuje od nijjeta drugih ibadeta. Uzvišeni Allah je iznimno mudro propisao suštinu i ciljeve posta. Stoga nijjet za post ima posebne zahtjeve (propise) koji se razlikuju od nijjeta drugih ibadeta.

i) Nijjet je obavezan u postu koji je fard (obavezan post). Fard post su ramazanski post, zavjetni post, post iskupljenja i napaštanje propuštenih dana ramazana. Obavezni post je neispravan ako postač izostavi nijjet, tj. ukoliko postač ne zanijjeti tokom noći do pred sabah da će postiti. Dokaz za to je hadis Poslanika, s.a.v.s.:

“Neispravan je post onome ko ne naumi u toku noći da će postiti”. (Hadis su zabilježili Tirmizi i Darekutni).

ii) Ako neko započne sa obaveznim postom, on mora upotpuniti svoj post i nema ga pravo pre-kidati osim sa šerijatski opravdanim razlogom.

c)  Nijjet za ramazanski post se može učiniti na više načina.

Onaj ko ustane na sehur, u srcu je odlučio da će naredni dan postiti. Smatra se da je time učinio nijjet za post (iskazao je namjeru koja se traži za post). Nije potrebno da nijjet izgovori riječima, ali ako to učini, ispravno je postupio.

i) Ako postač zanijjeti na početku noći, zatim prije nastupanja zore uradi nešto što prekida post: (jede, pije, ima odnos sa ženom) to neće pokvariti njegov nijjet (jer post nije ni počeo). Nijjet posta može pokvariti jedna od dvije stvari: sumnja u postojanje nijjeta i namjera prekidanja posta.  

d) Ulema se razilazi po pitanju obaveznosti obnavljanja nijeta za svaki pojedinačni dan rama-zanskog posta. Ebu Hanife, Šafija i Ahmed smatraju da svaki dan ramazana ima zasebnu na-mjeru, što bi značilo da je postač obavezan obnoviti nijjet posta za svaki novi dan ramazans-   kog posta. Oni svoj stav temelje na činjenici da je svaki dan ramazanskog posta zaseban ibadet.                 

i) Po mišljenju većine uleme, postač koji čvrsto odluči postiti cijeli ramazan, može na početku ramazanskog posta zanijjetiti post cijelog ramazana i ne treba ponavljati svoj nijjet za svaki poje-dinačni naredni dan ramazanskog posta. Takvom postaču dovoljan je jedan nijjet na početku ramazana za cijeli ramazan. U nijjetu treba naglasiti da se nijjet odnosi na cijeli ramazan. Nijjet za ramazanski post glasi; “Nevejtu en esume lillahi te’ala gaden min šehri ramadan”, što u prije-vodu znači – odlučih da u ime Allaha postim sutrašnji dan ramazanskog posta.

ii) Imam Malik je smatrao da je dovoljno donijeti nijjet prvog dana za cijeli ramazan i da postač nije obavezan obnavljati nijjet za svaki naredni dan posta. To je potvrdio riječima:

“Ramazanski post je povezan i čini jednu cjelinu, tako da onaj ko naumi postiti prvi dan kao da je naumio pos-tititi i ostale dane. Čitav period od 30 ili 29 dana je ograničen na ramazanski post i nije dozvo-ljeno naumiti neki drugi obavezni post u tom periodu”. (Vidjeti: “El-Mugni”, 3/8).

iii) Ako bi se desilo da postač prekine post (dan, dva ili više) tokom mjeseca posta (zbog putovanja, bolesti i slično), obavezan je obnoviti nijjet. Ukoliko bi postač zaboravio obnoviti nijjet za obavezni post, post bi bio neispravan. Stoga je sigurnije, što većina postača i čini, da postač tokom noći pa do nastupanja zore (imsak), zanijjeti post za naredni dan. Dokaz za to je hadis Poslanika, s.a.v.s.:

” Nema posta onome koji nije zanijjetio post prije zore.” (Ebu Davud, br. 2454).                                                        

e) Svako jutro prije početka posta postač zanijjeti post za naredni dan. Ako bi postač zanijjetio post prije odlaska na spavanje, ne namjeravajući ustati na sehur, pa se ipak probudi prije početka posta, sehuriti će na uobičajeni način te ponovo zanijjetiti post. Ako ezan označava imsak – trenutak kada se zaposti, neki postači griješe što smatraju da mogu tokom ezana jesti i piti sve dok traje ezan. Istina je drugačija. Kada se čuje ezan potrebno je prekinuti sa jelom i pićem jer početak ezana označava početak posta. Zalogaj ili gutljaj koji se u tom trenutku nalazi u ustima kada se ezan čuje može se progutati. Postačima je bolje da sami gledaju kada je imsak, ali ako se već oslanjanju na učenje ezana važno je obratiti pažnju na lokalno vrijeme za imsak.

1.2.4. Kada postač ništa ne jede od pojave zore do zalaska Sunca, strasti se primire i utišaju.

Ako postač na iftaru i u toku noći pretjerano jede i pije, on nadoknadi svu hranu koje se odrekao to-kom dana, čime post gubi svoju svrhu i smisao. Zašto? U takvim okolnostima ne mogu se ostvariti propisani ciljevi posta, jer će nefs ponovo ojačati i strasti se razbuktati te će odvesti postača u grijeh jer ih neće moći obuzdati. Stoga postač u toku mjeseca posta treba umjereno uzimati hra-nu, baš kao što se lijek treba uzimati u propisanim dozama (npr. tri puta dnevno po jednu table-tu). Ako bi bolesnik uzimao više tableta da bi ubrzao ozdravljenje, efekti izliječenja bili bi kontraproduktivni.

a) Uzimanjem samo neophodne količine hrane i pića sprječava se buđenje i razbuktavanje strasti koje su se u toku dana, zahvaljujući postu, primirile i utišale. Ne preporučuje se ni puno spavanja tokom dana, kako bi postač snažnije osjetio glad i žeđ, te time povećao vrijednost posta, odnosno nagradu za post.

b) Vjernici nastoje činiti što više dobročinstava u mjesecu ramazanu, biti pokorni i poslušni Uz-višenom Allahu, iskoristiti odlikovano ramazansko vrijeme tokom kojega se učinjena dobročin-stva mnogostruko bolje nagrađuju nego ta ista djela učinjena u neodlikovanom vremenu. 

 c) Nažalost mnogi vjernici, zbog neznanja i nepoznavanja propisa vjere, svoj post ozbiljno narušavaju i umanjuju mu vrijednost. Stoga je plemeniti ashab Ibn Mesud, r.a., upozoravao:“Koliko je onih koji su željeli dobro, ali nisu stigli do njega.”

1.2.5. Najčešće greške koje postači čine tokom ramazanskog posta

a) Postači tokom ramazanskog posta čine mnogobrojne greške. Kod žena postoje i neke posebne greške (zbog prirode njihovog bića) koje ćemo opisati i upozoriti na njih, da bi se barem neke od njih otklonile i time vrijednost posta uvećala.

i) Postači nerijetko slabo poznaju pojedine propise Allahove vjere i sunneta Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s. Oni ne poznaju propise posta, postupke činjenja teobe i učenja dova, niti posebnost ibadeta koje treba činiti tokom ramazana da bi što bolje iskoristili blagoslovljeno ra-mazansko vrijeme i zaslužili veću nagradu. Oni smatraju da je dovoljno samo postiti (odreći se jela, pića i stvari koje prekidaju post).

ii) U mjesecu ramazanu većina muslimanki najviše ramazanskog vremena provode u kuhinji, brinu o djeci, održavaju čistoću kuće, a malo čine zikr, rijetko uče dove, malo uče Kur’an, a pogotovo malo čine pokajanje za učinjene grijehe. Na taj način propuštaju izuzetno veliku nagradu. Za njih mjesec ramazan postaje mjesec hrane i pića, a ne mjesec posta, namaza, zikra i učenja Kur’ana.

b) Žena za vrijeme hajza i nifasa (mjesečnice i postporođajnog ciklusa) ne posti. Štoviše, u takvom stanju joj je haram postiti. Poslije ramazana će napostiti propuštene dane posta dan za dan. Dokaz za to je hadis Poslanika, s.a.v.s.:

“Žena za vrijeme mjesečnice ostavlja post i namaz”! (Hadis su zabilježili Buharija i Muslim).

c) Ženama je strogo zabranjeno klanjati i postiti dok su u mjesečnom ciklusu. One ne smiju postiti u tim danima nego će kasnije naposti propuštene dane posta. Ne moraju propuštene dane posta napaštati uzastopno (povezano), već kako joj je lakše. Namaze koje su propustile u takvom stanju, neće naklanjavati (iako je namaz ibadet za koji će prvo biti pitane), jer je vrijeme tih namaza prošlo u nepovrat. Takav propis je Allahov Poslanik, s.a.v.s., dostavio i objasnio ummetu. Rekao je: “Klanjajte onako kako vidite mene da klanjam! ” (Buhari).

i) Pogrešno je ubjeđenje žena da je ispravan post ženi koja je imala hajz (mjesečni ciklus) ili nifas (čiščenje poslije porođaja), pa joj prošlo, jedino kada se okupa do pojave zore. Ukoliko bi nastupila zora, a ona se nije još okupala i pripremila za post tog dana, nema smetnje da se čim prije okupa i zaposti taj dan. Njen post biće ispravan.

ii) Prekidanje posta prilikom osjećaja da joj je potekla krv pri pojavi mjesečnog ciklusa bez jas-nog saznanja, nije ispravno. Naime, kada žena osjeti početak krvarenja pri pojavi mjesečnog ciklusa, a u to se ne uvjeri sve do poslije zalaska sunca, njen post je ispravan i potpun za taj dan.

d) Neke žene, želeći da isposte cijeli ramazan, da ne prekidaju post i da čine što više ibadeta Gospodaru i zasluže veću nagradu koju je On, s.v.t., obećao postačima koji potpunim postom isposte ramazan, a posebno ibadete u noći Kadr, koriste ljekove da odgode mjesečni ciklus.

i) Uzvišeni je iz Svoje mudrosti odredio da žene imaju mjesečni ciklus. Njegovo odgađanje predstavlja suprotstavljanje prirodi njihovog stvaranja i Allahovoj vjeri, izaziva promjene u organizmu a može negativno uticati na rađanje, te se ne preporučuje.

ii) Neke žene kada dobiju mjesečni ciklus ili se porode u mjesecu ramazanu, zapostave činjenje ibadeta Gospodaru, misleći da je propis za činjenje svih ibadeta isti kao za post i namaz. Sa dru-ge strane neke žene nastavljaju post i pored nastupanja hajza. Oboje je velika greška. One bi mo-rale znati da je ženi za vrijeme hajza i nifasa dopušteno činiti mnoge ibadete (učenje Kur’ana, zikr, slušanje Kur’ana, prisustvovanje islamskim predavanjima, čitanje islamske literature), da mogu dobro iskoriste dragocjeno ramazansko vrijeme.

iii) Također bi morale znati da su dužne prekinuti post kada im nastupi hajz, odazivajući se time naredbi Uzvišenog Allaha i Njegova Poslanika, s.a.v.s.

e) Neke žene čine grijeh kada našminkane i namirisane, dolaze u džamiju bez mahrame i nepropisno odjevene da obavljaju teravih – namaz. Njih treba podsjetiti da su džamije Allahove, s.v.t., kuće za pokornost Stvoritelju i ibadet, a ne kuće za zabave i provode. Takva dotjerivanja za odlazak u džamiju na namaz su smutnja i fitne za muškarce jer podstiču i šire nered u džematu, čime narušavaju Allahove propise, pa bi stoga za njih bilo bolje da sjede kod kuće. Zar nije ču-dno da žena odlazi u džamiju da zaradi nagradu činjenjem ibadeta Gospodaru a u isto vrijeme čini veliki grijeh kršeći jasne šerijatske propise i naredbe Allaha, s.v.t. i Njegova Poslanika, s.a.v.s., o pokrivanju i razgolićivanju?

• Allahov Poslanik, s.a.v.s., je strogo upozoravao žene na taj grijeh: ”Svaka žena koja se namiriše, pa takva izađe među ljude da bi osjetili njen miris, ona je bludnica i svako oko koje u nju pogleda čini blud.” Bilježe Ahmed i Tirmizi.

• Islamska ulema je rekla: ”Allah, s.v.t., je obaveznost ramazanskog posta spomenuo na samo jednom mjestu u Kur’anu i to (2.;183-184), a obaveznost pokrivanja i oblačenja u skladu sa šerijatskm propisima spomenuta je na nekoliko mjesta u Kur’anu: (24.;30, 31 i 60) i (33.;32, 33, 53, i 59). To ukazuje na veličinu grijeha za nepokornost naredbe obaveznosti posta u ramazanu, kao i naredbi obaveznosti pokrivanja i oblačenja u skladu sa šerijatskm propisima.”

To upućuje da je nedopustivo da žena bude pokorna Allahovoj naredbi posta, a nepokorna Nje-govoj naredbi pokrivanja?

i) Po ispravnom mišljenju, njihovi namazi su najvredniji u kućama, što potvrđuju brojni hadisi Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

• Hz. Aiša, Allah bio s njom zadovoljan, rekla je: “Kada bi Vjerovjesnik, s.a.v.s., znao šta žene danas rade, zabranio bi im odlazak u džamije.” Šta bi tek majka vjernika hz. Aiša kazala za žene našeg vremena?!

f) Neke žene sa sobom vode svoju djecu na teravih-namaz i ne brinu se o njima tokom obavljanja ibadeta u džamiji. Njihova djecastvaraju galamu, plač, vrisku, jurnjavu i nered u džamiji što re-meti skrušenost i odvraća pažnju klanjača, tako da počesto ibadeti u takvom ambijentu gube svoj smisao i svrhu. Ženama koje imaju malu djecu i moraju lično brinuti o njima, preče je da klanjaju u svojim kućama, jer je Poslanik, s.a.v.s., rekao:

”Ne zabranjujte Allahovim robinjama – ženama da idu u džamije, a klanjanje u kućama je bolje za njih.” (Bilježe Ahmed i Muslim).

g) Uzvišeni Allah odredio je ženi da boravi u svojoj kući a dozvolio joj da izlazi u nekim prilikama. Jedna od njih je obavljanje ibadeta Gospodaru. Istini za volju, neke žene dolaze u džamiju da ne budu stalno u kući i da vide određene osobe. Njihov dolazak u džamiju je više zbog razgovora i druženja negoli radi teravih-namaza i drugih ibadeta.

h) Neke žene dolaze u džamiju na teravih-namaz, a ne poznaju propise namaza u džematu, pa kada zakasne na namaz potpuno su zbunjene i ne znaju šta da rade. Često se povuku u neki od uglova džamije i klanjaju pojedinačno, što je pogrešno. Propis nalaže da se u takvoj situaciji, nakon što donesu početni tekbir, priključe imamu, bez obzira na kojem je rekatu namaza imam bio, a da zatim, nakon završetka namaza, naklanjaju dio namaza na koji su zakasnile. Rekat na koji prispiju je prvi njihov rekat, neovisno o tome koji je to rekat imamu.

j) Nepravilnosti u popunjavanju safova za obavljanje namaza u džamiji su svakodnevne greške. Većina žena, kao i neki muškarci, ne vode računa o propisnom formiranju safova. Propisano je popunjavati saf po saf, počinjući svaki saf od sredine. Nakon što se popune safovi, treba ih zbiti  i zategnuti tako da rame do ramena bude prislonjeno. Najzad treba ih ispraviti i poravnati. Propisi formiranja safova žena i muškaraca su potpuno isti jer su naredbe o popunjavanju i formiranju safova općenite. Jedini izuzetak je da žene prvo popunjavaju posljednji saff i tako redom prema unutrašnjosti prostorije za klanjanje. Stoga su za žene najbolji (najsevapniji) zadnji safovi. Takav je propis kada nema pregrade između žena i muškaraca i kada  svi klanjaju u jednoj prostoriji. Međutim, ukoliko postoji pregrada između njih, ili žene klanjaju na drugom spratu, tada su za njih, kao i za muškarce, najbolji prvi safovi. Podsjećamo da su pravilno formirani safovi uvjet ispravnosti namaza.

k) Zabranjeno je miješanje žena sa muškarcima koji im nisu mahremi. Druženje, zbližavanje i razgovor poslije obavljenih namaza u džamiji je nedopustivo jer je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Neka se nikako čovjek ne osami sa drugom ženom, jer je šejtan treći uz njih.” (Bilježi Ahmed).

• Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ”Bolje je bilo kome od vas da bude uboden željeznom iglom u glavu, nego da dodirne ženu koja mu nije halal (dopuštena).” (Taberani i Bejheki).

• Poslanik, s.a.v.s., je, također, rekao: ”Nikako ne ulazite među žene!” Jedan od ensarija je upitao: “O Allahov Poslaniče, a šta je sa muževim bratom (i ostalim njegovim rođacima)?” Odgovorio je: ”Njegovo približavanje bratovoj ženi je smrt.” (Muttefekun alejhi).

i) Podsjetimo se na šerijatsko značenje riječi “muškarac-stranac”, odnosno muškarac koji joj ni-je mahrem ili muž. Ženini mahremi su: otac, djed i uzlazna linija, sin, unuk i silazna linija, brat i njegovi sinovi, sinovi njenih sestara, otac njenog čovjeka – svekar, sinovi njenog čovjeka, muž njene kćeri – zet, amidža i dajdža. Svi drugi muškarci koji nisu ovdje spomenuti, su za nju stranci i nije joj dozvoljeno da se pred njima otkriva, niti da se osamljuje sa njima makar oni bili i bliža familija poput: amidžića, tetića, dajdžića.

ii) Pri izlasku iz džamije propis je da žene požure sa izlaskom iz džamije i napuste džamijske prostorije prije muškaraca kako bi se sprječilo miješanje s muškarcima. U tu svrhu muškarcima se preporučuje da malo kasnije izlaze iz džamije.

l) Djevojke, koje u mjesecu ramazanu dobiju prvo mjesečno pranje (menstruaciju) pa zbog stida, ne kažu to svojoj materi i poste u takvom stanju, čine veliku grešku. U pitanjima vjere ne smije biti stida, a posebno u pitanjima vezanim za ispravnost obavljanja obaveznih ibadeta.

Molimo sve muslimanke da ova podsjećanja na propise i usputna upozorenja na propuste koje najčešće čine, shvate samo kao dobronamjerna bez ijednog trunka namjere omalovažavanja a pogotovo sumnje u njihovu stalnu posvećenost i osjećanja koja predano njeguju i iskreno pokazuju u činjenju ibadeta i pokornosti Gospodaru i Njegovoj savršenoj vjeri.

Molimo Uzvišenog Allaha da s vama i s nama bude zadovoljan i da nas uvede u džennet!

m) Veliki je gubitak ijedan trenutak tako dragocjenog blagoslovljenog ramazanskog vremena potrošiti na nevažne stvari!  Postače koji dragocjeno ramazansko vrijeme troše na nevažne stvari, moramo strogo upozoriti: “Bojte se Allaha, s.v.t., i znajte da ste odgovorni za svaku minutu svoga života i da ćete polagati račun Allahu, s.v.t., za svaki momenat u što ste ga utrošili, u dobro ili u zlo.” Dokaz za to je hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u kojem stoji:  ”Čovjek  se neće pomaći sa svoga mjesta na Sudnjem danu dok ne bude upitan za četiri stvari:                                    

• život, u što ga je potrošio,      

• mladost, kako ju je proveo,  

• imetak, kako ga je stekao i u što ga je potrošio  

• znanje, kako ga je stekao i da li je po njemu radio.” (Bilježi Taberani).

1.2.6. Pojedine žene provode ramazanske noći, pa čak i zadnjih deset noći ramazana, sjedeći pred televizorima, gledajući filmove, na sijelima, gdje se opširno priča o drugima, ruši dostojanstvo drugih ogovaranjem i tračanjem, u zabavi, ljenčarenju, spavanju, slušanju muzike, i sl. Takve neodgovorne i neposlušne osobe treba često podsjećati da je ramazansko vrijeme odli-kovano i dragocjeno, da dobročinstva i ibadeti obavljeni tokom ramazana mnogostruko više vrijede, nego ta ista djela i ibadeti učinjeni u neodlikovano vrijeme. Prve generacije muslimana su gotovo sve ramazansko vrijeme provodili u pokornosti Allahu, izvršavajući vjerske oba-veze tokom mubarek ramazana, čineći dobročinstva da bi se približili Allahu i zaslužili Njego- vu nagradu, milost i spas na ahiretu.

a) Žena je dužna tražiti dozvolu svog muža da posti dobrovoljni post. To je potvrdio jedan uvaženi učenjak kada je upitan:

“Da li je žena dužna tražiti dozvolu svog muža da posti šest dana ševvala.” On je odgovorio: “Ženi nije dozvoljeno da dobrovoljno posti, osim uz dozvolu muža. Ako muž to ne dozvoli, ona ne smije postiti, osim u slučaju kada je muž putnik, kada joj je dozvoljeno da posti šest dana ševala i druge vrste dobrovoljnog posta dok je on na putu. Međutim, ako je muž kod kuće, ona ne smije postiti, osim uz njegovo dopuštenje, zbog hadisa koji govore o tome.”

b) Olahko dopuštanje nekih žena svojim muževima da u ramazanskim danima imaju spolni odnos je strogo zabranjeno i njoj i njemu. Žena je dužna da na svaki mogući način odvrati svog muža od razbuktavanja strasti, da ga posavjetuje, pa i zaplaši Allahovom, s.v.t., kaznom, da ga ne posluša u tome, jer nije dužna da se pokorava ni jednom stvorenju, pa ni svome mužu, kada se radi o grješenju prema Stvoritelju. Ukoliko ona pristane na odnos, bez jasnog opiranja svako od njih treba učiniti keffaret. Keffaret za prekid ramazanskog posta bez šerijatskog opravdanja, propisan je ovim redoslijedom:                

i) oslobađanje roba, a ako to nije moguće (jer je ropstvo odavno dokinuto), onda                

ii) postiti uzastopno 60 dana; ako i to ne može (starost, zdravstveni razlozi), onda           

iii) nahraniti 60 siromaha (podrazumijeva se dva obroka dnevno).

Na postačima je da najbolje iskoriste dragocjeno vrijeme mubarek ramazana. Da bi dobili nag-radu za post koju je Gospodar obećao, potrebno je da se boje Allaha, s.v.t., da stalno kontrolišu svoj nijjet, da ulože sav svoj trud i napore u cilju otklanjanja svih nepravilnosti i nedostataka ko-ji mogu prekinuti post ili mu umanjiti vrijednost.

1.2.7. Jedan od najopasnijih grijeha…

Jedan od najopasnijih grijeha, kojem su nažalost podložni mnogi muslimani danas, jeste ljenost pri obavljanju propisanih namaza i zanemarivanje njihova obavljanja u džematu. Sa druge strane, oni veliku pažnju posvećuju teravih – namazu i redovno ga obavljaju u džematu, premda je on sunnet, a omalovažavaju farzove i vadžibe. To su šejtanske spletke, munafikluk – licemjer-stvo.

• Uzvišeni Allah kaže: ”Munafici misle da će Allaha prevariti, i On će ih za varanje njihovo kazniti. Kada ustaju da namaz obave, lijeno se dižu, i samo zato da bi se pokazali pred svijetom, a Allaha gotovo da i ne spomenu.” (4.; 142.)

a) Neke osobe poste iz licemjerstva, zbog trenutnog trenda, običaja ili okruženja, a ne radi pribli-žavanja Gospodaru i nadajući se Njegovoj nagradi. Nema sumnje da oni za svoj post neće imati nikakvu nagradu, jer je njihov nijjet neispravan, a opće šerijatsko pravilo glasi: “Ako je nijjet neispravan (ili ako ga nema) i djelo je neispravno.” Dokaz za to je sljedeći hadis Poslanika, s.a.v.s., u kojem upozorava svoje ashabe: ”Najviše zbog čega se za vas bojim jeste mali širk.” Upitali su: “A šta je to mali širk, o Allahov Poslaniče?” Odgovorio je: “To je licemjerstvo.”   

• Allahov Poslanik, s.a.v.s., također je rekao: ”Veliki broj postača od svog posta neće imati ništa drugo do gladi i žeđi!” (Bilježe Hakim i Ibn Huzejme).

• Uzvišeni Allah će na Dan obračuna takvima reći: “Idite onima radi kojih ste činili svoja djela, pa vidite da li ćete kod njih naći nagradu za ono što ste radili?” (Ahmed i Bejheki).

• Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao:” Ko čuje poziv za namaz, pa mu se ne odazove dolaskom u džamiju, takvom nije primljen namaz osim ako ima opravdan razlog.” (Bilježe Darekutni i Ibn Madže). To potvrđuje sljedeća predaja.

• Slijepac je došao kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i rekao mu: ”O Allahov Poslaniče, moja kuća je daleko od mesdžida i nemam vodiča koji bi mi pomogao u dolasku, imam li ja olakšicu da namaz obavljam u svojoj kući? On mu reče:” Čuješ li poziv za namaz?” Odgovori: “Da”. Poslanik mu reče: “Onda se odazovi tom pozivu.” (Bilježi Muslim).

Ako je ovakvo stanje onih koji izostavljaju namaz u džematu, kakvo je tek onda stanje onih koji poste, a ne obavljaju osim neke propisane namaze? A šta je tek sa onima koji poste, a ne klanjaju nikako? Nema sumnje da njima prijeti velika opasnost, jer vjeruju u jedan dio Kur’ana, a niječu drugi dio. Uzvišeni Allah njima i koji su im slični poručuje:

”Kako to da u jedan dio Knjige vjerujete, a drugi odbacujete? Onoga od vas koji čini tako stići će na ovom svijetu poniženje, a na Sudnjem danu biće stavljen na muke najteže. – A Allah motri na ono što radite.” (2.; 85.)

i) Provođenje vremena između namaskih rekata u razgovoru o dunjalučkim interesima predsta-vlja grijeh. To vrijeme treba iskoristiti za ibadete zikra, nafile, učenje Kur’ana.

b) Vijeću za izdavanje fetvi u Saudijskoj Arabiji postavljeno je pitanje: Šta će biti sa onima koji poste, a ne klanjaju? Vijeće je odgovorilo: “Ko je obavezan da klanja namaz, pa ga svjesno ne klanja smatrajući da to nije farz, ili ne klanja iz lijenosti i nemarnosti, on se smatra kafirom po mišljenju islamske uleme. “  

• Osobi koju smatraju kafirom propast će sva djela. Dokaz za to su Njegove riječi:

”A da su oni druge Njemu ravnim smatrali, sigurno bi im propalo ono što su činili.” (6.; 88.)

Ljudski razum teško da može prihvatiti raskorak između riječi i djela postača, odnosno suprotnost njihovih ubjeđenja i postupaka. To podstiče da se zapitamo: “Mogu li uopće postači biti iskreni kada istovremeno pokazuju pokornost Gospodaru i čine grijeh?”

BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN

Hadži Mehmed prof. dr. Oručević

Hadži Maše Jukić

Both church and mosque members exchanged words of love and gratitude and joined in prayer for a prosperous future, as a means to mark the Advent season.

The SABAH Cultural Center has cultivated a long-standing relationship with The Village Presbyterian Church in Northbrook, IL over the last X years. At the heart of our interfaith efforts lies the solidarity in the values and teachings we both find to be at the heart of our respective faiths, as well a mutual respect and understanding for our differing convictions. Both have led us to true, ongoing friendship in which we have found solace, joy, joint prayer, and praise of one Lord.

Together we have observed important landmarks and made traditions in observing significant holy days belonging to each faith. As such, The Village Presbyterian Church has welcomed SABAH community members for the Advent season to join their congregation as they celebrate and observe Christmas. Each year, our community members visited The Village Presbyterian Church, broke bread with members of the congregation, acquainted and shared meaningful conversation with new people, enjoyed song and prayer, and learned new information about our Christian brothers and sisters.

As Covid19 saturated the globe, our country, our cities and neighborhoods, our annual tradition and visit for the Advent season was forced to a halt. Despite the pandemic, we were honored to receive community members from The Village Presbyterian Church at the SABAH Cultural Center parking lot for a short gathering. We exchanged words of love and gratitude and joint in prayer for a prosperous future as a means to mark the Advent season. We thank our Christian brothers and sisters for their visit which truly filled our hearts with gratitude and joy, and their thoughtful gifts to our mosque and community members. As-salamu Alaykum and may peace and blessings be with you!

• 

• 

•